Belgijska dizačica utega koja se suočava s mogućnošću da se na Olimpijskim igrama u Tokiju natječe protiv “transrodnog” sportaša situaciju naziva “nepravednom”.
Anna Vanbellinghen protivi se natjecanju Novozelanđanina koji se predstavlja kao žena, Laurela Hubbarda, koji će se na predstojećim igrama u Tokiju natjecati u superteškoj kategoriji + 87 kilograma.
Hubbard se ranije natjecao kao muškarac. Kad je imao 35 godina prešao je na žensku kategoriju i prema smjernicama Međunarodnog olimpijskog odbora ima pravo sudjelovanja u olimpijskom natjecanju.
Još mu preostaje da ispuni novozelandske kvalifikacijske standarde, ali ako se natječe u Tokiju, bila bi prva otvoreno “transrodna” osoba koja se natjecala na Olimpijskim igrama.
Vanbellinghen, koji se natječe u istoj težinskoj kategoriji kao i Hubbard, u razgovoru za Inside the Games rekla je kako nije govorila protiv “transrodne” zajednice, već je posebno dovodila u pitanje pravednost Hubbardove dozvole da se natječe kao žena.
“Prije svega, željela bih naglasiti da u potpunosti podržavam transrodnu zajednicu i da ono što ću reći ne dolazi s mjesta odbacivanja identiteta ovog sportaša”, rekla je.
“Svjesna sam da je definiranje pravnog okvira za transspolno sudjelovanje u sportu vrlo teško, jer postoji beskonačna raznolikost situacija, te da je postizanje potpuno zadovoljavajućeg rješenja s bilo koje strane rasprave vjerojatno nemoguće”, ističe.
“Međutim, svatko tko je trenirao dizanje utega na visokoj razini zna da je to istina – ova konkretna situacija je nepravedna prema sportu i prema sportašima”, zaključila je, piše Yahoo.
Čini se kako je pokret za „jednakost” nadahnuo ‘transrodne sportaše’ da se pridruže timovima svog odabranog roda. A to često znači da se biološki muškarci natječu protiv bioloških žena u ženskim timovima. Ali u svijetu sporta, tvrde kritičari, jednakost spolova jednostavno ne postoji. S fiziološkog gledišta, postoji nejednakost između muškaraca i žena koju je jednostavno nemoguće izbrisati.
Na primjer, kada se radi o trčanju, muškarci su u načelu brži od žena. Kako je to objašnjeno u izdanju časopisa Runner’s World iz 2015.: „Na svakoj udaljenosti do maratona, razlika između svjetskih rekorda muškaraca i žena iznosi 9 do 10% – a kod rekreacijskih je trkača razlika slična ili čak veća.”
> Zamke rodne ideologije (1.): ‘Žene koje su bili muškarci’ gaze ženske sportašice
Zašto, dakle, muškarci imaju neke atletske prednosti pred ženama?
Profesor bioloških znanosti sa Sveučilišta Ohio, Chris Schwirian, rekao je za Runner’s World: „Muškarci postižu bolje rekorde na 100 do 800 metara uglavnom zato što muškarci u prosjeku imaju veću mišićnu masu, a velik su dio toga brzotrzajni (engl. fast-twitch) mišići, što im omogućuje da postižu veću snagu i brzinu i anaerobno proizvode energiju. Na svim udaljenostima većim od 800 metara glavni je uzrok razlike viši prosječni anaerobni prag muškaraca (VO2max), zato što oni u načelu imaju manje tjelesne masti, više hemoglobina i mišićne mase te veća srca i pluća nego žene.”
Muškarci u prosjeku imaju duže i veće kosti, što im daje mehaničke prednosti pred ženama, budući da imaju veću težinu, visinu i šire koštane okvire kao potporu mišićima. Njihove su kosti također gušće te imaju čvršće ligamente, što ih čini manje podložnima sportskim povredama.
Budući da ovi fizički i fiziološki čimbenici daju većini muškaraca očitu kompetitivnu prednost u sportovima, je li pošteno ili čak sigurno da se biološki muškarci – s većom mišićnom masom, srcima i plućima i većom snagom, ubrzanjem i brzinom – natječu protiv djevojaka i žena?
„Ako muškarci mogu tvrditi da su žene i ući u sport u kojem se smiju natjecati samo žene, tada je prilično izvjesno da će muškarci pobijediti,” piše Brandon Morse za časopis Federalist. „Sve pohvale, nagrade i priznanja bit će oduzeta ženama koje ih s pravom zaslužuju i dana muškarcu koji je zapravo varao tako što je stavio šminku, ubrizgao si hormone i rekao da je žena.“
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.