Tito je ustvrdio da Đilasove ideje vode u “anarhiju” i “strahovitu neizvjesnost”. Đilas je isključen iz CK i udaljen sa svih drugih funkcija u SKJ. Međutim, nastavio je disidentsku aktivnost objavljivanjem knjiga i intervjua u inozemstvu.
Jedan od glavnih ideologa Komunističke partije Jugoslavije i mogući Titov nasljednik, Milovan Đilas, osuđen je na današnji dan 5. Listopada 1957. na 7 godina zatvora zbog protivljenja Titu i komunističkom režimu.
Đilas je bio nositelj partijske knjižice br. 4 (iza Tita, Rankovića i Kardelja). Njegova transformacija od dogmatskog marksista do demokrata odvijala se još tijekom ranih 1950-ih. Đilas je počeo kritizirati “okamenjene mozgove” u Partiji, koji se bave svime, od “morala do filatelije”. Upozoravao je da je birokratizam veći neprijatelj od kapitalizma, a borbu za demokraciju nazivao je jedinim pravim ciljem.
Smatrao je da bi KP trebala odustati od monopola vlasti i započeti prijelaz prema višestranačkom sustavu. Tito i Politbiro naglo su prekinuli takvu Đilasovu kampanju i sazvali sjednicu Centralnog komiteta, koja je izravno prenošena na radiju. Sam Tito je ustvrdio da Đilasove ideje vode u “anarhiju” i “strahovitu neizvjesnost”. Đilas je isključen iz CK i udaljen sa svih drugih funkcija u SKJ. Međutim, nastavio je disidentsku aktivnost objavljivanjem knjiga i intervjua u inozemstvu, a zbog toga je naposljetku kažnjen zatvorom. Ukupno je proveo u zatvoru čak 9 godina (dvije godine duže od prvobitne presude). Bio je prvi jugoslavenski komunistički disident i u to vrijeme najpoznatiji disident iz svih komunističkih zemalja u svijetu.
