Afrika je vrlo malo pogođena pandemijom koronavirusa. Nije tome glavni razlog ono što često misle Europljani: od tamo ne stižu (istinite) vijesti. Čak su i znanstvenici su začuđeni onime što se događa na najmlađem kontinentu svijeta gdje je sve puno mladih i djece.
Afrika – izbjegnut katastrofalni scenarij
Na prometnoj tržnici u siromašnom mjestu izvan Hararea, čovjek po imenu Nyasha Ndou držao svoju masku u džepu. Za to vrijeme su stotine drugih ljudi, uglavnom bez maske, jurile kupovati i prodavati voće i povrće izloženo na drvenim stolovima i plastičnim pločama. Kao i u većem dijelu Zimbabvea, i ovdje je koronavirus brzo otišao u prošlost, jer su se vratili politički skupovi, koncerti i kućna okupljanja, piše Associated Press.
“COVID-19 je nestao, kada ste zadnji put čuli za nekoga tko je preminuo od COVID-19?” rekao je Ndou. “Maska mi štiti džep”, rekao je. “Policija traži mito, pa gubim novac ako se ne krećem s maskom.”
Ranije ovog tjedna, Zimbabve je zabilježio samo 33 nova slučaja COVID-19 i nula smrtnih slučajeva. To je u skladu s nedavnim padom bolesti na cijelom kontinentu, gdje podaci WHO pokazuju da zaraza opada od srpnja.
Kada se koronavirus prvi put pojavio prošle godine, zdravstveni dužnosnici su se bojali da će pandemija zahvatiti Afriku i ubiti milijune ljudi. Iako je još uvijek nejasno kolika će biti konačna šteta od COVID-19, taj se katastrofalni scenarij još nije dogodio u Zimbabveu ili većem dijelu kontinenta.
Znanstvenici naglašavaju da je dobivanje točnih podataka o COVID-19, osobito u afričkim zemljama, je iznimno teško. Stoga upozoravaju da bi se trendovi opadanja koronavirusa lako mogli preokrenuti.
Zbunjenost znanstvenika
Ali u Africi se događa nešto “misteriozno” što zbunjuje znanstvenike, rekao je Wafaa El-Sadr, predsjedavajući globalnog zdravstva na Sveučilištu Columbia. “Afrika nema cjepiva i resurse za borbu protiv COVID-19 koje ima u Europi i SAD-u, ali čini se da im ide bolje”, rekao je.
Manje od 6% ljudi u Africi je cijepljeno.
WHO je mjesecima opisivao Afriku kao “jednu od najmanje pogođenih regija na svijetu”. To je opisano u tjednim izvješćima o pandemiji.
Mlada populacija razlog otpornosti prema COVID-19?
Neki istraživači kažu da je mlađa populacija kontinenta – prosječna dob je 20 naspram oko 43 godine u zapadnoj Europi – osim njihove niže stope urbanizacije i sklonosti da provode vrijeme na otvorenom, možda poštedjela ljude smrtonosnije posljedice virusa. Nekoliko studija ispituje postoje li druga objašnjenja, uključujući genetske razloge ili prethodnu infekciju parazitskim bolestima.
Istraživači koji rade u Ugandi rekli da su otkrili da pacijenti s COVID-19 s visokim stopama izloženosti malariji imaju manju vjerojatnost da će patiti od teške bolesti ili smrti.
Izloženost malariji smanjuje zarazu s COVID-19?
“Ušli smo u ovaj projekt misleći da ćemo vidjeti višu stopu negativnih ishoda kod ljudi s poviješću infekcija malarijom jer je to ono što je viđeno kod pacijenata koji su istodobno zaraženi malarijom i ebolom”, rekla je Jane Achan, viša istraživačka savjetnica u Malaria Consortium i koautor studije. “Zapravo smo bili prilično iznenađeni kad smo vidjeli suprotno – da malarija može imati zaštitni učinak.”
Achan je rekla da bi to moglo ukazivati na to da bi preboljela infekcija malarijom mogla “otupiti” sklonost imunološkog sustava zarazi kada su izloženi virusu COVID-19. Istraživanje je predstavljeno na sastanku Američkog društva za tropsku medicinu i higijenu.
Pohvale Africi – naviknuta i spremna za pandemije
Christian Happi, direktor Afričkog centra izvrsnosti za genomiku zaraznih bolesti na Sveučilištu Redeemer’s u Nigeriji, rekao je da su vlasti naviknute na suzbijanje bolesti čak i bez cjepiva. Za to je zaslužna široka mreža zdravstvenih radnika u zajednici.
“Ne radi se uvijek o tome koliko novca imate ili koliko su sofisticirane vaše bolnice”, rekao je.
Devi Sridhar, predsjednica globalnog javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, rekla je da afrički čelnici nisu dobili zasluge koje zaslužuju za brzo djelovanje, navodeći odluku Malija da zatvori svoje granice prije nego što je COVID-19 uopće stigao.
“Mislim da postoji drugačiji kulturni pristup u Africi, gdje su ove zemlje COVID-u pristupile s osjećajem poniznosti jer su iskusile stvari poput ebole, dječje paralize i malarije”, rekao je Sridhar.
Južna Afrika napogođenija, Nigerija vrlo malo
Proteklih mjeseci, koronavirus je pogodio Južnu Afriku i procjenjuje se da je tamo ubio više od 89.000 ljudi, što je daleko najveći broj smrtnih slučajeva na kontinentu. Ali za sada, afričke vlasti, iako priznaju da bi moglo postojati praznine, ne prijavljuju ogroman broj neočekivanih smrtnih slučajeva koji bi mogli biti povezani s COVID-om. Podaci WHO-a pokazuju da smrtni slučajevi u Africi čine samo 3% ukupnog globalnog broja. Za usporedbu, smrtni slučajevi u Americi i Europi čine 46% i 29% ukupno umrlih na svijetu.
U Nigeriji, najmnogoljudnijoj zemlji Afrike, vlada je dosad zabilježila gotovo 3000 smrtnih slučajeva među 200 milijuna stanovnika. SAD bilježi da toliko smrtnih slučajeva svaka dva ili tri dana.
Nigerijci poput Opemipa Area, 23-godišnjaka iz Abuje, osjećaju olakšanje. “Rekli su da će biti mrtvih tijela na ulicama i sve to, ali ništa slično se nije dogodilo”, rekao je.
Nigerijske vlasti su započele kampanju za značajno proširenje cijepljenja zapadnoafričke nacije protiv koronavirusa. Dužnosnici namjeravaju cijepiti polovicu populacije prije veljače, što je cilj za koji misle da će im pomoći da postignu imunitet stada.
Oyewale Tomori, nigerijski virolog koji sjedi u nekoliko savjetodavnih skupina WHO-a, sugerirao je da Africi možda neće trebati toliko cjepiva kao Zapadu. Ideja je o kojoj, iako je kontroverzna, kaže da se ozbiljno raspravlja među afričkim znanstvenicima, podsjeća na prijedlog britanskih dužnosnika koji su iznijeli prošlog ožujka da dopusti da COVID-19 slobodno zarazi stanovništvo kako bi izgradio imunitet.
To, međutim, ne znači da cjepiva nisu potrebna u Africi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
