U moru neshvatljivih i ciničnih izjava oko rata u Ukrajini, najnovija je došla iz Moskve. U jeku agresije Rusije na Ukrajinu oni tvrde da Poljska predstavlja opasnost za teritorijalnu cjelovitost Ukrajine. Dodatna ironija je da je Poljska primila 2 milijuna izbjeglica iz Ukrajine, koje je u brutalnoj agresiji i razaranju protjerala vojska Rusije.
Na sve to se nadovezao i predsjednik Bjelorusije Lukašenko rekavši: kasnije bi Rusija, Bjelorusija i Ukrajina mogle zajedno ratovati protiv Poljske.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je retoriku poljskih političara protiv Rusije “otvoreno neprijateljskom”. Nadalje je rekao da bi Poljska mogla predstavljati prijetnju za teritorijalni integritet Ukrajine jer poljski dužnosnici često spominju da se dio teritorija Ukrajine sastoji od “povijesnih poljskih zemalja”, izvještava Anadolu Agency, piše geopolitika.news
Peskov: “Poljska može predstavljati prijetnju teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine”
“Posljednjih mjeseci vladala je vrlo neprijateljska retorika iz Poljske, tradicionalno nije bila prijateljska dugo vremena, ali je posljednjih mjeseci postala neprijateljska, a očita je činjenica da Poljska može predstavljati prijetnju teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine”, rekao je Peskov. Ranije je ruska obavještajna služba tvrdila da bi Poljska mogla poslati svoje vojnike u zapadni dio Ukrajine pod izlikom pomoći protiv “ruske agresije”.
Bjeloruski je predsjednik Aleksandar Lukašenko, u intervjuu za Associated Press, ustvrdio da bi se Rusija, Ukrajina i Bjelorusija kasnije mogle zajedno boriti protiv Poljske kako bi obnovile teritorijalni integritet Ukrajine. Glasnogovornik Kremlja odbio je komentirati Lukašenkovu izjavu, navodi TASS.
Napetosti su porasle u istočnoj Europi nakon što je Rusija 24. veljače pokrenula rat protiv Ukrajine. Zapadne zemlje i EU pružile su potporu i postavile niz sankcija Rusiji dok se ruski susjedi bore da izaberu stranu. Najmanje 3 280 civila je ubijeno, a 3 451 ranjeno u Ukrajini od početka rata s Rusijom u veljači, prema procjenama UN-a. Strahuje se da će prava brojka biti mnogo veća. Više od 5,7 milijuna ljudi pobjeglo je u druge zemlje, a oko 7,7 milijuna ljudi interno je raseljeno, pokazuju podaci UN-ove agencije za izbjeglice.
