Analitičari o Vučićevom govoru na Kosovu: ‘Označio je mjesto budućeg sukoba’, ‘Nastavio je retoriku iz 90-ih’

Srpski predsjednik Aleksandar Vučić posjetio je Kosovo te je tijekom govora na centralnom trgu u Kosovskoj Mitrovici  Slobodana Miloševića nazvao “najvećim liderom u povijesti Srbije”.

Njegov posjet sjeveru Kosova u Dnevniku Nove TV komentirao je profesor političkih znanosti Belul Beqaj, koji je rekao da trenutačne granice nisu razlog nezadovoljstva u Srbiji i na Kosovu te da današnja politička elita nije naučila ništa iz prošlih sukoba.

Kako komentirate Vučićev dolazak na Kosovo i govor koji je održao?

Mislim da bismo trebali analizirati tri bitna trenutka. Prvo, ikonografiju koja je pripremljena u njegovu čast. Drugo, sam posjet ima poseban karakter jer je on posjetio sjever koji je na neki način naznačen područje gdje će se eventualno izvoditi korekcija granica. Treće, mislim da je njegov način govora, umjesto da ima povijesni karakter, zapravo povijesna farsa.

U prvom kontekstu problema, mislim da je ikonografija na neki način označila srpstvo koje je prisutno na Kosovu. Drugo, mislim da posjeta jezeru Gazivode – koje je izvor života i izvor energetike i ekonomskog razvoja Kosova – na neki način šalje poruke da je to mjesto na kojem će se eventualno korigirati granice, što treba izazvati veliku skepsu.

Treće, mislim da je govorom kojim je zvao svoj srpski, nebeski narod da se spusti na zemlju zapravo sebe označio čovjekom koji se spustio na jezeru, a ne na zemlju. Tamo je označio mogućnost budućeg sukoba, umjesto da ga je označio mjestom koje će eventualno biti most suradnje i perspektive razvoja Kosova i Srbije.

Postoji prijepor oko razmjene teritorija, odnosno mijenjanja granica. Koji je stav kosovske vlade?

Kosovska vlada nažalost nema isti stav kosovskog predsjednika, iako je i njegov stav eufemizam koji se podvlači pod nazivom korekcija granica. Samim time što se govori o razmjeni, odnosno korekciji granica, je dokaz pogrešnog pristupa jer granice same po sebi na Kosovu i u Srbiji nisu pravi razlog zbog kojeg su Albanci u Srbiji i Srbi na Kosovo nezadovoljni.

Umjesto da se izvrši smjena politike koja se provodi u Srbiji i na Kosovu, stranke, lideri i politička elita traže korekciju granica i samim time nisu izvukli pouke iz prethodnih sukoba koji su zapravo za cilj imali promjenu granica. Razlika je u tome što se sada to želi provesti na drugačiji način, dok je Milošević to radio fizički.

 

O istoj temi govorili su gosti  HRT-ove Teme dana politolozi Vlatko Cvrtila i Marinko Ogorec

Cvrtila je na pitanje o Vučićevim tvrdnjama da u Kninu nikada nije bilo šahovnice te da je Slobodan Milošević bio dobar lider, rekao da Vučić nije iznenadio.

“Nastavio je retoriku iz 90-ih. On se neće promijeniti, mi ga znamo, možda može fascinirati nekoga iz Bruxellesa, Berlina ili Pariza. U govoru je jasno pokazao da narode u svojem okruženju promatra kao one koji bi trebali biti potčinjeni Srbiji. S njim će se jako teško postizati bilo kakvi dogovori”, rekao je. Ogorec je zaključio da je ovo još jedan pokazatelj da Hrvatska mora početi graditi vrlo jedinstvenu i konzistentnu i prepoznatljivu i odlučnu vanjsku politiku.

Na pitanje priprema li Vučić srpsku javnost na činjenicu da će možda izgubiti bitku za Kosovo, Cvrtila je rekao da on to radi, i to postupno. Ocijenio je da Vučić inače bolje funkcionira u javnom prostoru nego što je to danas pokazao. “Vučić govori o rješenju koje neće ikoga zadovoljiti, ali da bi se onda Srbija trebala okrenuti nekim drugim stvarima. Najavio je teške pregovore, a svaki pomak predstavlja kao svoj uspjeh”, rekao je Cvrtila. Ogorec kaže da je Vučiću potrebno izvanredno stanje, nered i kao, poput onoga koji se danas dogodio kada je spriječen u odlasku u mjesto Banje, on tada najbolje funkcionira, kaže Ogorec.

Izvor: narod.hr/Nova TV/HRT