Belgijski premijer Alexander De Croo u ponedjeljak je izrekao ne previše optimističnu prognozu za Europu u jeku energetske krize.
“Idućih će pet do deset zima biti teško”, rekao je De Croo u ponedjeljak na događaju u Belgiji.
“Brojni se sektori teško nose s visokim cijenama energije. Pažljivo to promatramo, ali moramo biti transparentni – mjeseci koji dolaze bit će teški, zime koje dolaze bit će teške”, rekao je.
Komentari belgijskog premijera nastali su u trenutku kad se Europa suočava s energetskom krizom pogoršanom ruskom invazijom na Ukrajinu. Kontinent je ovisan o ruskom plinu, a iz te zemlje uvozi 40 posto potreba. Rusija je, međutim, usporila protokl plina kroz ključni plinovod Sjeverni tok 1 i to na 20 posto njegova kapaciteta, navodeći da je to iz tehničkih razloga, odnosno zbog održavanja.
Europski dužnosnici, pak, kažu da je ovaj potez odmazda na sankcije zbog invazije na Ukrajinu.
> Od listopada bi plin nekima mogao poskupjeti i do 6 puta
Belgija uvozi tek 6,5 posto svoga plina iz Rusije. Ali računi za energiju u toj zemlji i dalje rastu, jer su skočile cijene na globalnom tržištu. U ponedjeljak su referentne nizozemske cijene plina skočile gotovo 20 % u jednom danu na novi rekord nakon vijesti o neplaniranom trodnevnom zatvaranju plinovoda Sjeverni tok 1 od 31. kolovoza, prenosi Business Insider.
Rastuće cijene energije gurnule su u nedjelju veleprodajne cijene električne energije u Belgiji na novu rekordnu razinu, piše The Brussels Times. To za posljedicu ima i rekordno visoke račune za energiju za kućanstva.
Druge zemlje u Europi također očekuju da će računi za energiju nastaviti rasti. Očekuje se da će u Ujedinjenom Kraljevstvu računi za električnu energiju u kućanstvima početkom 2023. biti četiri puta veći nego što su bili između 2018. i 2021.
U Njemačkoj će se računi za električnu energiju za kućanstva vjerojatno udvostručiti jer kompanije na njih prebacuju rastuće troškove prirodnog plina, izvijestio je AFP početkom kolovoza, pozivajući se na dobavljača električne energije.
