Europska komisija je u srijedu usvojila mišljenje o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji u kojem nije preporučila dodjelu kandidatskog statusa, nego je navela 14 prioriteta u kojima BiH treba ostvariti napredak kako bi Vijeće EU-a moglo odlučiti o sljedećim koracima.
Unatoč tome Komisija nastoji opisati to mišljenje kao pozitivno. Bosna i Hercegovina je predala zahtjev za članstvo u Europskoj uniji prije više od tri godine, 15. veljače 2016. Razlog tolikom čekanju na mišljenje velikim dijelom leži u sporosti vlasti Bosne i Hercegovine u odgovaranju na upitnik, koji predstavlja uobičajeni dio postupka pri izradi mišljenja o kandidaturi za članstvo.
Komisija smatra da bi se pregovori o pristupanju trebali otvoriti kad Bosna i Hercegovina postigne potrebnu razinu sukladnosti s kriterijima za članstvo, a posebice s političkim kriterijima stabilnosti institucija, čime se jamči demokracija i vladavina prava. Bosna i Hercegovina morat će temeljito poboljšati svoj zakonodavni i institucijski okvir kako bi ostvarila niz precizno određenih prioriteta u području demokracije, vladavine prava, temeljnih prava i reforme javne uprave.
Čović i Wigemark očekuju pozitivne ocjene za BiH u izvješću Europske komisije
Mišljenje Komisije, koje je ujedno i plan sveobuhvatnih reformi u tim ključnim područjima, važan je korak u odnosima između EU-a i Bosne i Hercegovine te služi kao poticaj za daljnje korake u procesu stjecanja članstva u EU-u. Komisija u svom mišljenju istaknula 14 priorieteta koje zemlja mora ispuniti da bi dobila preporuku za otvaranje pregovora o članstvu. Unutar toga dokumenta nalazi se i analitičko izvješće u kojem se razmatra stanje u Bosni i Hercegovini u pogledu usklađanosti sa standardima EU-a u raznim područjima poput unutarnjeg tržišta, javnih nabava, politike tržišnog natjecanja, zaštite okoliša, sigurnosti hrane i zaštite potrošača.
Što se tiče političkih kriterija, Komisija navodi da Bosna i Hercegovina mora uskladiti svoj ustavni okvir s europskim standardima i osigurati funkcionalnost svih institucija kako bi mogla preuzimati obveze koje traži EU. “Iako je decentralizirana državna struktura kompatibilna s članstvom u EU-u, Bosna i Hercegovina će morati reformirati svoje institucije kako bi mogla djelatno sudjelovati u procesu donošenja odluka u EU-u i kako bi mogla provoditi europsko zakonodavstvo”, navodi Komisija. U mišljenju se navodi da Bosna i Hercegovina treba poboljšati “svoj izborni okvir i funkcioniranje pravosuđa”.
U mišljenju se uopće ne spominje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine na žalbu Bože Ljubića, po kojoj je neustavnim proglašen izbor izaslanika u Dom naroda u FBiH, kao ni izbor članova Predsjedništva BiH, što hrvatska strana u BiH kritizira jer omogućava preglasavanje Hrvata od Bošnjaka. O tom problemu na nekoliko sastanaka Europskog vijeća i Vijeća EU-a govorili su i hrvatski premijer i ministri.
Kao jedan od prioriteta u područje demokracije i funkcionalnosti države navodi se potreba za osiguranjem ravnopravnosti i nediskriminacije građana, poglavito “kroz provedbu odluke Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci”.
Komisija navodi da je pravo kandidiranja za Dom naroda “ograničeno na temelju etničke pripadnosti i prebivališta, što je u suprotnosti s europskim standardima”. Također se kaže da pravo veta pozivanjem na vitalni nacionalni interes kao i entitetsko glasovanje “utječe na funkcioniranje parlamenta i riskira odgodu usvajanja zakona”.
