Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP) ni u utorak nije donijelo odluku o tome kako će se formirati Dom naroda parlamenta Federacije BiH koju svi u toj zemlji nestrpljivo iščekuju, a jedino je član tog tijela Suad Arnautović o tome pristao nešto kazati pojašnjavajući kako se još uvijek traga za rješenjem koje će osigurati okončanje procesa uspostave vlasti.
Iako se očekivalo da SIP na sjednici održanoj tijekom dana u Sarajevu utvrdi način na koji će se raspodijeliti mandati zastupnika u budućem entitetskom Domu naroda – to se nije dogodilo.
Arnautović je novinarima kazao kako u svoje osobno ime želi pojasniti kako je riječ o kompliciranom pitanju koje nije lako riješiti.
Presuda Ustavnog suda u slučaju Ljubić nije sporna, ali…
Arnautović je podsjetio kako je konstitutivnost naroda norma koja proistječe iz Ustava BiH i presude Ustavnog suda u slučaju “Ljubić” i to nije sporno, ali je sporno što je teritorijalna zastupljenost koja je zanijekana istom presudom tog suda u odnosu na izborni zakon zajamčena drugim ustavom – onog Federacije BiH.
Uz to mora se ispoštovati ustavna odredba o paritetnoj zastupljenosti zastupnika iz reda svakog konstitutivnog naroda i iz reda nacionalnih manjina te u sve to ugraditi komplicirani izračun o raspodjeli mandata po županijama, na temelju količnika ovisnih o razmjernom broju stanovnika u svakoj županiji.
Raspodjela mandata po popisu stanovništva iz 91. ili 2013.?
Bit rasprava koje se vode u SIP-u je hoće li za raspodjelu mandata u Domu naroda Federacije BiH temelj biti popis stanovništva iz 1991. ili iz 2013. godine i hoće li pritom svaki konstitutivni narod biti zastupljen barem po jednim zastupnikom iz svake županije.
O tome posljedično ovisi hoće li apsolutnu kontrolu nad klubom Hrvata u Domu naroda imati HDZ BiH i time preuzeti sve ključeve uspostave vlasti u entitetu, a time i na državnoj razini, ili će najmanje trećinu tog kluba činiti zastupnici iz drugih političkih stranaka koji bi onda time blokirali HDZ-ov monopol te teoretski otvorili mogućnost uspostave vladajućih koalicija bez najveće hrvatske stranke.
Ukoliko SIP ne nađe riješenje do ožujka 2019., prijeti potpuni kolaps
Članica Središnjeg izbornog povjerenstva (SIP) Irena Hadžiabdić ranije je upozorila kako će se BiH naći u “ogromnim problemima” ne nađe li se rješenje, a posebice ako to ne uslijedi do ožujka 2019. godine jer u tom slučaju u Federaciji BiH ne bi bilo moguće usvojiti proračun pa bi došlo do potpunog kolapsa sustava.
Veleposlanik SAD-a Kohorst: ‘BiH treba provesti reforme izbornog zakona’
“Ne bude li rješenja BiH će se naći u krizi kakvu još nije doživjela”, kazala je Hadžiabdić.
U svakom slučaju, kako je istaknula Hadžiabdić, krajnji rok da se nešto riješi je ožujak 2019. godine, jer bi nakon toga nastupila totalna financijska blokada u Federaciji BiH, s obzirom na činjenicu da u tom entitetu ne bi bilo mehanizma za donošenje proračuna.
Hadžiabdić je upozorila kako prepuštanje rješenja SIP-u znači preglasavanje unutar ovog tijela s obzirom na različita tumačenja bi li osnova za izbor zastupnika bio popis stanovništva iz 1991. ili pak onaj iz 2013. godine.
Hadžiabdić je također kazala kako ostaje i opcija intervencije međunarodne zajednice, no istaknula je kako ne vjeruje u tu mogućnost.
Kriza prijeti zbog nejasnog izbornog sustava
Nikada se u izbornim ciklusima, organiziranim svake dvije godine još od 1996., ipak nije dogodilo da Bosna i Hercegovina izbore dočeka bez jasnih pravila njihove provedbe, kako je to ovoga puta slučaj.
U iznimno kompliciranom izbornom sustavu, kakav je na snazi u BiH, građani na izravnim izborima birali su tek neka od tijela vlasti, dok se druga uspostavljaju na neizravan način odnosno delegiranjem.
Na državnoj se razini izravno su izabrani članovi Predsjedništva BiH i zastupnici u Zastupničkom domu parlamenta BiH.
U Federaciji BiH se izravno biraju samo zastupnici u Zastupničkom domu entitetskog parlamenta te zastupnici u skupštinama deset županija. Potom se iz reda zastupnika izabranih u županijske skupštine biraju zastupnici-delegati u entitetski Dom naroda. Taj gornji dom parlamenta Federacije BiH ima pak ključnu ulogu u formiranu izvršne vlasti.
U tom se domu, također neizravno, biraju predsjednik i dva dopredsjednika FBiH, a oni su ti koji imenuju mandatara za sastav entitetske vlade, kao i ministre. U federalnom Domu naroda neizravno se bira i po pet hrvatskih i bošnjačkih zastupnika-delegata za Dom naroda parlamenta BiH.
Stara pravila izvan snage, a nova nisu donesena
Državni dom naroda, za razliku od federalnog, ne sudjeluje u imenovanju Vijeća ministara BiH, no mora potvrditi svaki zakon koji se donese u Zastupničkom domu pa bez njegove uspostave zakonodavna vlast na državnoj razini ne može funkcionirati.
Ovoga puta ključno je pitanje kako uspostaviti Dom naroda parlamenta Federacije BiH, jer su stara pravila koja su to definirala stavljena izvan snage pravorijekom Ustavnog suda BiH, a nova nisu donesena.
Odlučujući po žalbi Bože Ljubića, aktualnog zastupnika u Hrvatskom saboru i predsjednika Glavnog odbora Hrvatskog narodnog sabora (HNS), neformalnog tijela koje okuplja neke od političkih stranaka s hrvatskim predznakom, uključujući tu HDZ BiH, Ustavni sud BiH je zaključio kako su neustavne odredbe izbornog zakona kojima je bilo predviđeno da se iz svake od deset županija unutar Federacije BiH bira barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.
Ustavni je sud zaključio kako Dom naroda “nije dom županija” pa nije ni nužno da iz svake županije u Dom naroda bude biran barem po jedan predstavnik svakog konstitutivnog naroda.
Ljubić, odnosno HDZ BiH, na osporavanje ovih odredbi izbornog zakona odlučili su se jer se u prošlosti obveza delegiranja predstavnika svakog konstitutivnog naroda koristila za popunjavanje hrvatskog kluba u Domu naroda predstavnicima stranaka koje sebe opisuju multietničkima. To je praktično oduzimalo HDZ-u mehanizme pune kontrole nad djelovanjem kluba Hrvata u Domu naroda.
U HDZ-u odnosno HNS-u inzistirali su i na tvrdnji kako se mora uspostaviti razmjer među županijama ovisno o tome koliko je u njima pripadnika nekog naroda pa su tražili da se hrvatski zastupnici biraju iz onih županija u kojima je hrvatski narod u apsolutnoj ili relativnoj većini.
Niz kritika zbog izbornog sustava i izbora Željka Komšića
Podsjetimo, nakon netom održanih izbora u Bosni i Hercegovini stižu reakcije iz cijelog svijeta. Sve više zemalja upućuje kritiku izbornom sustavu Bosne i Hercegovine, a u svijetlu izbora Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva.
“Izbor Željka Komšića za člana predsjedništva BiH u skladu je sa slovom, ali ne i duhom Daytonskog ustava jer je izabran glasovima nehrvatskog stanovništva i Hrvati u Bosni i Hercegovini ne osjećaju da imaju svog predsjednika ili člana predsjedništva”, istaknuo je u ponedjeljak u Bruxellesu slovački ministar vanjskih poslova Miroslav Lajačak, nekadašnji visoki predstavnik u BiH i predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Veleposlanik SAD-a Kohorst implicirao da Daytonski sporazum nije trajan?
Vrlo smo zabrinuti za stabilnost u BiH. Željeli bismo da sve tri strane sjednu i postignu dogovor koji zadovoljava potrebe svake od njih. To je vrlo teško, ali nema lakih rješenja. Svaki od tri konstitutivna naroda mora biti spreman na kompromise, u interesu BiH. Amerika to želi ohrabriti, da svi gledaju što je najbolje za BiH, ne samo za svoj vlastiti narod, ostajući pri tom vjerni konceptu tri konstitutivna naroda.
To je sistem ustanovljen Daytonskim sporazumom prije 25 i više godina, kazao je Kohorst o BiH s tri naroda i dva entiteta za Slobodnu Dalmaciju. Zemlja mora živjeti s tim sistemom dok ne bude revidiran. Ono što nastojimo potaknuti je da postignu kompromis i reviziju koja će zadovoljiti potrebe svih strana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
