Na Twitteru je osvanula fotografija Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, koji se u uniformi Armije BiH fotografirao u Kreševu. Fotografija je navodno iz 1993. godine.
Isti ovaj čovjek je jučer postao “Hrvatski” član Predsjedništva BiH.
Zakleo se da će čuvati ustavna prava svih građana uključujući i Hrvate.
Hoće li čuvati Hrvate jednako kao što ih je čuvao i 1993.?— Zoran Zorić (@ZokiZoricZorule) November 21, 2018
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Inače, u Kreševu je većinsko hrvatsko stanovništvo, a prema popisu iz 1991. ondje je živjelo preko 70% Hrvata.
Što je Armija BiH u Kreševu radila 1993. godine?
Valja napomenuti da je oružani napad postrojbi Armije BiH na Hrvate općine Kreševo počeo 17. lipnja 1993. godine, s ciljem da se svrgne legalno izabrana općinska vlast. U ranim jutarnjim satima napadnute su tri obrambene točke HVO-a: lokalitet zvan Pirinski propust, selo Prin i kontrolni punkt Blinje. Napad su poduzele specijalne diverzantske jedinice Armije BiH: “Crni labudovi”, “Begova divizija” i “Handžar divizija” ’89. te dijelovi postrojbe “Al Fatah” ’90. Te postrojbe bile su ojačane dijelom 9. brdske brigade Armije BiH.
U tri dana borbi poginulo je ukupno 13 vojnika HVO-a, ranjeno ih je 20, a nestalo 12. Najžešći napad Armije BiH na kreševsku općinu bio je od 23. do 26. lipnja 1993. godine, kada su zauzeli selo Deževice, dobrim ga dijelom spalili, a njegovih 250 stanovnika Hrvata protjerali. Hrvatske kuće su i ovdje najprije opljačkane, a zatim uništene. Veći dio nadgrobnih ploča je porušen. Stradala je župna crkva i župni stan.
Siloviti napadi Armije BiH nastavljaju se i početkom srpnja 1993. godine. Zauzeto je selo Crnički Kamenik i iz njega protjerano 80 mještana, stoka je opljačkana, a u hrvatske kuće nastanjuju se bošnjačke izbjeglice koje su Srbi protjerali iz Foče i okolice Goražda. U seoskoj podružnoj crkvici smjestili su se vojnici Armije BiH. I u kolovozu 1993. godine ne jenjavaju napadi, a 21. kolovoza 1993. godine iz zasjede su ubijena dva vojnika HVO-a i zarobljeno dvoje hrvatskih civila, od kojih jedna žena u devetom mjesecu trudnoće.
Za vrijeme bošnjačko-hrvatskog sukoba na području općine Kreševo bilo je mnogo mrtvih. Gorjele su hrvatske kuće, stambene i gospodarske zgrade. Od Hrvata je u potpunosti “očišćeno” šest sela: Poljani, Kojsina, Vranci, Crnići, Ratkovići i Bjelovići. Unatoč brojnim i žetokim napadima mnogoljudnije i bolje naoružane Armije BiH, kreševski HVO je uspio obraniti veći dio općine Kreševo zajedno sa gradićem Kreševo i zadržati ga pod svojom kontrolom.
Podsjetimo, Željko Komšić dobitnik je Zlatnog ljiljana, što je najveće vojno odlikovanje Armije BiH.
