Predsjednik Venezuele Nicolas Maduro objavio je jučer da njegova zemlja prekida diplomatske odnose sa Sjedinjenim Državama nakon što je američki predsjednik Donald Trump priznao šefa oporbe Juana Guaida privremenim predsjednikom.
“Odlučio sam prekinuti diplomatske i političke odnose s imperijalističkom vladom Sjedinjenih Država. Van! Neka odu iz Venezuele, mi smo ponosni”, rekao je Nicolas Maduro koji je predstavnicima sjevernoameričkih diplomatskih predstavništava dao rok od 72 sata za odlazak iz zemlje.
Pred tisućama pobornika je s balkona predsjedničke palače Miraflores u Caracasu, šef socijalističke države ponovo optužio Washington za “pokušaj državnog udara”.
“Ekstremistička politika vlade Donalda Trumpa protiv Venezuele je najteža neodgovornost, najgora glupost. Ne možemo prihvatiti pokušaj nametanja vlade neustavnim putevima”, nastavio je Maduro.
Nicolas Maduro je zatražio od državnih institucija da stisnu redove i od vojske da mu bude lojalna.
Podsjetimo, Venezuelanski oporbeni političar Juan Guaido proglasio se privremenim predsjednikom Venezuele, dok su stotine tisuća građana izašle na ulicu prosvjedujući protiv komunističke diktature Nicolasa Madura.
Sjedinjene Države, Brazil, Kanada, Kolumbija priznale Guaida privremenim predsjednikom
Brojne zemlje iskazale su podršku privremenom predsjedniku kako bi se ukinula višegodišnja Madurova dikatutra, dok su ljevičarske vlade Kube, Meksika i Bolivije podržale Maduru.
Maduro je prisegnuo za novi mandat 10. siječnja, nakon uvelike bojkotiranih izbora prošle godine koje su mnoge strane vlade proglasile nepoštenima. Otad pristaše venezuelske oporbe traže od Guaida da preuzme ulogu predsjednika.
Američki predsjednik Donald Trump je prvi reagirao i rekao da je “narod Venezuele hrabro govorio protiv Madura i njegovog režima i zahtijevao slobodu i pravnu državu”.
Potpredsjednik SAD-a Mike Pence, prenio je Trumpovu poruku.
Today @POTUS announced the U.S. officially recognizes Juan Guaidó as the Interim President of Venezuela. To @JGuaido & the people of Venezuela: America stands with you & we will continue to stand with you until #Libertad is restored! pic.twitter.com/4W3hlGplql
— Vice President Mike Pence (@VP) January 23, 2019
Tekst se nastavlja ispod oglasa
“Nastavit ću koristiti punu američku gospodarsku i diplomatsku moć kako bi utjecao na ponovnu uspostavu demokracije u Venezueli”, rekao je Trump u priopćenju, potičući i druge zapadne vlade da priznaju Guaida.
Američki državni tajnik Mike Pompeo pozvao je vojsku i sigurnosne snage u Venezueli da podupru demokraciju i zaštite građane. Ponovio je da će SAD dati potporu Guaidu u njegovom nastojanju da oformi prijelaznu vladu i u pripremama za izbore.
Zatim je njegovim primjerom krenuo Brazil i priznao Guaida izvršnim predsjednikom Venezuele.
“Brazil će politički i gospodarski podržati proces tranzicije kako bi se demokracija i socijalni mir vratili u Venezuelu”, navelo je ministarstvo vanjskih poslova najveće zemlje Latinske Amerike.
Iz Davosa gdje sudjeluje na Svjetskom gospodarskom forumu, brazilski predsjednik Jair Bolsonaro, žestoki Madurov kritičar, prenio je tu izjavu na Twitteru.
Venezuela: pic.twitter.com/PC2ezDhld1
— Jair M. Bolsonaro (@jairbolsonaro) 23. siječnja 2019.
Kolumbijski predsjednik Fernando Duque je također iz Davosa rekao da njegova zemlja priznaje Juana Guaida predsjednikom Venezuele i da “prati proces tranzicije prema demokraciji kako bi se narod Venezuele oslobodio diktature”.
I kanadska ministrica vanjskih poslova Chrystia Freeland je iz Davosa izjavila da priznaje Guaida.
Putem Twittera je argentinski predsjednik Mauricio Macri istaknuo da se “nada da će odluka Nacionalne skupštine i njezin predsjednik pokrenuti uspostavu demokracije putem slobodnih i transparentnih izbora”.
Čile, Paragvaj i Peru su također priznali venezuelskog oporbenog čelnika privremenim predsjednikom kao i Kostarika i Gvatemala.
Građani na ulicama Caracas uzvikuju “Maduro odlazi” i “Guaido predsjednik” mašući nacionalnim zastavama države. Policija je bacila suzavac pokušavajući rastjerati prosvjednike u nekim mjestima, dok je okupljanje u utorak navečer iza sebe ostavilo 4 ubijena civila, javlja Reuters.
??Hear my people loud and clear. If you think this is a conspiratorial Trump coup, you’re in too deep. WE DON’T WANT MADURO. #Venezuela #LibertadONada ?? pic.twitter.com/n1yB63U8f8
— GVLA ? (@gulasound) January 23, 2019
Oporbu je, kako se čini ujedinio mladi Guaido koji je prozvao Madura uzurpatorom te najavio tranziciju vlade zbog hiperinflacijskog ekonomskog kolapsa u kojem se Venezuela našla.
“Obećajem preuzeti sve ovlasti predsjednika kako bih osigurao završetak ere jednog uzurpatora”, kazao je Guaido.
Početkom siječnja komunistički diktator “inauguiran” je na novi mandat međutim mnoge zemlje nisu ga prepoznale kao legitimnog predstavniak građana, uključujući i SAD.
Barinas, Aragua, Bolivar y Nueva Esparta hoy se levanta en una sola voz, se levanta y respalda a su legítima @AsambleaVE #GritemosConBrio pic.twitter.com/BgqZKembcw
— Juan Guaidó (@jguaido) January 23, 2019
>Propast Venezuele: Od nade u novi, demokratski socijalizam do iste stare priče
Erdogan izrazio potporu venezuelanskom predsjedniku Maduru
Turski predsjednik Tayyip Erdogan nazvao je venezuelskog predsjednika Nicolasa Madura i izrazio mu potporu pošto se oporbeni čelnik proglasio privremenim predsjednikom, rekao je u četvrtak glasnogovornik turskog predsjednika.
“Naš je predsjednik nazvao i izrazio podršku venezuelskom predsjedniku Nicolasu Maduru i rekao mu “‘Moj brate Maduro! Glavu gore, mi stojimo uz tebe!’ “, rekao je glasnogovornik Ibrahim Kalin na Twitteru.
Madurova Venezuela sredinom 2018. godine počela je kliziti stopama bivše Jugoslavije jugokomunističkog diktatora Josipa Broza Tita. Naime, potkraj 1979., uoči izbijanja krize, savezna vlada je odlučila devalvirati dinar za oko 30 % kako bi stimulirala izvoz, a poskupila uvoz kao odgovor na katastrofalni trgovinski deficit i goleme otplate dugova.
Kada je Tito umro, devalvacije su se redale jedna za drugom sve do raspada Jugoslavije.
I u slučaju Venezuele i u slučaju Jugoslavije, razlog devalvacije valute ili takozvanih “brisanja nula s novčanica” zbog hiperinflacije jest želja režima da “ubrzanim razvojem” postignu što veći legitimitet i podršku što šire javnosti kako ne bi došlo do pobune. U oba slučaja do same krize došlo je zbog niske stručne razine centralnih privredno-političkih rukovodstava.
Na samom kraju definitivnog kraja SR Jugoslavije, 1993. godine, inflacija je iznosila čak 19.810,2%, a Narodna banka SRJ krajem 1993. godine na vrhuncu hiperinflacije izdala je novčanicu od 500 milijardi dinara s likom Jovana Jovanovića Zmaja. Cijene su se udvostručavale svakih 16 sati.
Inflacija u Venezueli išla je prema preko milijun posto.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
