Geopolitička analiza: SAD (veleposlanik Hill) gura Srbiju preko Rubikona – ali Vučić se opire…

hill vučić
Foto: Snimka zaslona, Sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i veleposlanika SAD-a u Srbiji Christophera Hilla, u Beogradu, 23. svibnja 2022. godine

Dana 22.5.2022. u 11:38, izišao je u beogradskoj Politici intervju s američkim veleposlanikom u Republici Srbiji, Christopherom Hillom, pod naslovom „Srbi odlučili da im je budućnost na Zapadu“. No, istoga je dana u 14:00 sati bila objavljena službena reakcija predsjednika Aleksandra Vučića, odnosno svojevrstan „demanti“, tog intervjua, putem Vučićevog neformalnog „glasnogovornika“ Aleksandra Vulina…, piše Tonči Mirić u novoj geopolitičkoj analizi za Narod.hr.

Sastanak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i veleposlanika SAD-a u Srbiji Christophera Hilla, u Beogradu, 23. svibnja 2022. godine

Ličnost u politici

Pa krenimo u priču o Christopheru Hillu, jednom od Bidenovih „buldožer diplomata“…, uz kojega se veže i sljedeće zapažanje: „Jake ličnosti u politici tipično su hijerarhijski ustrojene, podložne su prema nadređenima a konkurentne su prema sebi ravnima i nadmeni prema podčinjenima. Cijene upornost / žilavost, vjeruju da djeluju ispravno, te preziru sažaljenje!“

Dakle, pitanje je – uspijeva li Hill u guranju Srbiju preko Rubikona – na ispravnu stranu povijesti, kreće li zapravo defašizacija Srbije?!

Naime, u Miloševićem ratovima za veliku Srbije ubijeno je od 140.000 do 150.000 ljudi, počinjen je genocid, uz brojne druge ratne zločine…a Vučićeva politika je jasan nastavak te ratne politike iz 90-ih, no sada naslonjena uz Putinove velikodržavne ambicije!

S obzirom na navedene okolnosti, američki je predsjednik Joe Biden poslao više svojih vrhunskih diplomata na Zapadni Balkan (ZB). To su iskusni profesionalci među kojima izdvajamo, Christophera Hilla, koji je veleposlanik u Beograd, te Gabriela Escobara, a koji je kao američki izaslanik za ZB već vrlo aktivan. Očito, dolazak i aktivnosti tog dvojca na ZB su jaka poruka svima!

Naime, za očekivati je da ta nova kadrovska rješenja odražavaju namjeru SAD-a da konačno razriješi situaciju u ovom dijelu Europe, uz poštovanje dvije postavke: 1) da je Balkan definiran kao europska, odnosno zapadna interesna sfera; te 2) teško da će SAD dopustiti da se njene „uspješne misije“ u BiH i na Kosovu, dovedu u pitanje”!

U tom ćemo kontekstu iznijeti nekoliko zapažanja o veleposlanika Hillu:

Američki diplomat s dugogodišnjim stažom na Balkanu, Daniel Frid izjavio je glede Hilla,  za Glas Amerike, da njegov dolazak u Beograd predstavlja znak kako je Washington veoma svjestan postojećih rizika na ZB.

Daniel Frid, nekadašnji pomoćnik državnog tajnika SAD-a, rekao je i da je Srbija dio onoga što Washington želi „odraditi“ na Balkanu, „bez obzira je li (ona) na ispravnoj ili pogrešnoj strani povijesti“… „Radije bih da bude na ispravnoj strani, tj. da Srbija bude ona koja pomaže pri rješavanju otvorenih pitanja na Balkanu, a ne da bude agent Moskve ili nacionalizma, i da pogoršava stvari…“

Američki profesor Daniel Serwer, stručnjak za Balkan, navodi također za Glas Amerike da imenovanje Hilla signalizira kako su SAD „zainteresirane za postizanje pravih / dugoročnijih rješenja za Kosovo i BiH“, te da se „tamo radi o postavljanju robusnijeg kadra… a što vjerojatno ukazuje da je Srbiju potrebno jače pritisnuti“, zaključio je Serwer.

Hill i Zapadni Balkan

Nadalje, Hill se smatra dobrim poznavateljem regionalnih pitanja na ZB, jer je bio i zamjenik Richarda Holbrookea, glavnog američkog pregovarača tijekom mirovnih pregovora u Daytonu, kojima je okončan rat u BiH.

Dakle, u prosincu 2020. na konferenciji “Nasljeđe mira – 25 godina Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma“, Hill je istakao da je Dayton, kojem je cilj bio zaustavljanje rata, rezultirao i nekim političkim rješenjima koja ne funkcioniraju, a – da ga se sada pita – inzistirao bi na „racionalnim vlastima“ s punim poštovanjem najviših standarda ljudskih prava.

Osim toga, Hill je bio i veleposlanik SAD-a u Sj. Makedoniji i Albaniji.

U Skopju je kao diplomat radio od 1996. do 1999. godine. Glede toga je za istaknuti da su SAD prije toga, od prosinca 1993. godine, imale Ured za vezu u Makedoniji, dok su diplomatski odnosi službeno uspostavljeni tek u rujnu 1995. Ujedno, Hill je ukazom predsjednika Makedonije Branka Crvenkovskog, odlikovan visokim državnim odličjem, zbog “izuzetnog doprinosa i učvršćivanja prijateljskih odnosa i suradnje između Republike Makedonije i SAD”.

O pregovorima Srbije i Kosova u Rambouilletu (Rambujeu)

U svibnju 1998. godine, američka državna tajnica Madeleine Albright imenovala ga je za stalnog izaslanika na Kosovu, gdje je imao mnogo susreta s tadašnjim liderima kosovskih Albanaca.

Kao specijalni američki izaslanik za Kosovo, sudjelovao je i na pregovorima u Rambouilletu 1998. godine, nakon čijeg neuspjeha je NATO pokrenuo tromjesečnu vojnu intervenciju na prostoru Miloševićeve SR Jugoslavije (Srbije i CG), zbog zločina srpske vojske i policije nad kosovskim Albancima.

Hill, a što je opisao u svojoj knjizi sjećanja, i to u dijelu koji se bavi srpsko-kosovskim ratom, navodi sljedeće: “Albanci su tada imali jedan cilj – natjerati NATO, odnosno SAD, da vojno interveniraju na Kosovu. Ovaj sukob s niskim intenzitetom je postao konflikt s ‘niskom razinom inteligencije’. Naime, Srbi bi brutalno i prekomjerno uzvratili svom snagom na sitne provokacije, što bi kasnije bilo temeljno dokumentirano i korišteno da bi se dobile simpatije o kosovskim žrtvama pred svijetom. Intenziviranjem napada, rastao je i pritisak da uradim nešto”, istakao je Hill u spomenutoj knjizi.

Da sumiramo, riječ je o jednom od najsposobnijih američkih diplomata.

Kratki sadržaj Hillovog intervjua „Srbi odlučili da im je budućnost na Zapadu“

Veleposlanik SAD-a u Srbiji Christopher Hill je iznio u intervjuu za Politiku da se u životu moraju raditi izbori i da je ovo takav trenutak, a da za Srbiju postoji samo jedan put i to je Zapad i Europska unija (EU). Naime, naveo je:

“Za razliku od prošlosti kad se u Srbiji mislilo da postoji treći put, da Srbija nije ni Istok ni Zapad, da je nekako posebna, da ide svojim putem, sad većina Srba misli da postoji pravi put i pogrešan put i želi izabrati pravi put”.

Kako je poručio, Srbija mora odlučiti – hoće li imati “samodovoljnu vojsku i da kupuje oružje iz različitih zemalja, ili da se pridruži kolektivnoj obrani”.

“To trebaju Srbi sami odlučiti, a ja mislim da i jesu odlučili – da im je budućnost na Zapadu, a ne na nekom nedefiniranom Istoku. Sve ovo govorim i na osnovu onog što čujem svakog dana od ljudi, ali i na osnovu izjava predsjednika (Srbije Aleksandra) Vučića”, izjavio je Hill.

On je rekao da su Ukrajina i Kosovo “veoma različite situacije”, i pozvao da se ne dovodi u vezu – ono što se 1999. dogodilo na Kosovu, s onim što se danas dešava u Ukrajini.

“Kad je riječ o Kosovu i Srbiji, to su susjedne zemlje. Srbi žive na Kosovu i ima mnogo toga na Kosovu što je važno Srbiji. Dobri susjedi to moraju riješiti. Pravi način je dijalog koji se odvija posredstvom EU i pregovora u Bruxellesu”, rekao je Hill.

Naveo je i da vjeruje kako svi elementi moraju biti na pregovaračkom stolu, i da se ne može govoriti “o ovome hoću pričati, ali neću o ovome“, ali da još ne vidi predanost dvije strane tome.

“Ako pričamo o euro-atlantskim integracijama – i one su element na tom pregovaračkom stolu. Kad pregovarate, jedna strana želi jednu stvar, druga strana želi drugu stvar, ali jednostavno onda morate razgovarati o tome. Obeshrabren sam kad vidim da jedna strana želi jednu stvar, a ne želi da se na pregovaračkom stolu nađe ono što želi druga strana“, zaključio je Hil.

Vulin odgovorio Hillu – kako bi povisio cijenu mogućeg „prelijetanja“ na Zapad

Srbijanski ministar unutarnjih poslova Aleksandar Vulin poručio je američkom veleposlaniku Christopferu Hillu i Zapadu da „ne traži od Srbije da izabere istok ili zapad – jer mogu biti povrijeđeni izborom Srbije“.

Detaljnije. Američki veleposlanik je u intervjuu Politici rekao da Srbija mora izabrati kojim će putem ići – istok ili zapad i poručio da nije dobro da Srbija bude toliko zavisna od RF zbog plina.

No, Vulin je poručio Hillu: “Ne tražite na silu da se Srbi opredijele, možete biti povrijeđeni našim izborom”. Ministar je podsjetio da je „od 2000. do 2012. godine, Srbija bila zemlja po mjeri veleposlanika Hilla, okrenuta samo Zapadu, pred vratima NATO pakta, bez inicijative za rješavanje pitanja Kosova i Metohije, bez želje i volje da brani Republiku Srpsku, s ostacima vojske i rasprodanom privredom”.

“Za vjernost onima koji su nas bombardirali, Srbija je nagrađena proglašavanjem nezavisnosti takozvanog Kosova, masovnim izručenjima Haškom tribunalu, umanjenjem nadležnosti Republici Srpskoj, pljačkaškom privatizacijom, nezaposlenošću, bijedom i socijalnom nepravdom“, naveo je Vulin u priopćenju.

Kako je istakao, od kada je Aleksandar Vučić poveo Srbiju ne zapadnim, već srpskim putem, Srbija je ponovo država, a ne teritorija, – „Aleksandar Vučić je državnik, a ne od strane okupatora postavljeni upravitelj logora“.

Naglasio je da je Srbija slobodna i uspješna zemlja i ne treba se opredjeljivati ni za koga, osim za sebe.

„A ako je kriterij za opredjeljenje Srbije – tko nas je ubijao, a tko nije, tko je priznao takozvano Kosovo, a tko nije, bojim se da gospodin Hill ne bi imao što reći u svoju obranu. Ne tražite na silu da se Srbi opredijele, možete biti povrijeđeni našim izborom“, naveo je, odnosno dijelom ponovio, Vulin reagirajući na navode veleposlanika Hilla.

“Arogancija ambasadora SAD nas podsjeća i na to da je upravo on (Hill) bio izvršitelj politike sankcija, silovanja i bombardiranja i Republike Srpske i Republike Srbije. I on u tome ne vidi problem ni krivicu. Srbija će ići svojim putem, a ambasador neka upravlja onima koji mu to dopuštaju“, kazao je Vulin, a prenose regionalni mediji.

No, neovisno o žestokom Vulinovom („odigranom“) odgovoru Hillu, dan kasnije Vučić je za američki RSE dao „pomirljiviju izjavu“.

 

Vučić i Hill suglasni da sve napore treba usmjeriti na dijalog pod okriljem EU

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i veleposlanik SAD-a Christopher Hill suglasili su se da sve napore treba usmjeriti na dijalog Beograda i Prištine – pod okriljem EU, priopćila je press služba predsjednika Srbije 23. svibnja, nakon sastanka Vučića i Hilla.

“… Veleposlanik Hill je, navodi se u priopćenju, istakao da će SAD s partnerima iz EU nastaviti angažman u pravcu nastavka dijaloga koji će donijeti konkretne rezultate. Također je ponovio podršku SAD europskim integracijama Srbije i zemalja regije, kao i stav SAD da se EU treba širiti.

Kosovo i Srbija od 2011. godine vode dijalog o normalizaciji odnosa. Do sada je postignuto preko 30 sporazuma, ali većina nije realizirana u praksi.

Prethodno su 14. svibnja ministri vanjskih poslova grupe 7 najrazvijenijih zemalja svijeta (G7) pozvali Kosovo i Srbiju da se konstruktivno uključe u dijalog i postignu dogovor o normalizaciji odnosa.

U priopćenju se dodaje da je Vučić u razgovoru s Hillom “istakao napore Srbije usmjerene na očuvanje mira i stabilnosti u regiji” i naglasio da je “upravo Srbija inicijator i pokretač brojnih projekata koji na najbolji način povezuju zemlje Zapadnog Balkana”.

“Podržavamo i inicijativu Otvoreni Balkan i spremni smo pomoći u njenom bržem razvoju”, naglasio je Hill, priopćilo je Predsjedništvo Srbije.

Nadovezujući se na „lanjsko“ pismo koje je predsjednik SAD Joe Biden uputio predsjedniku Vučiću (7.2.2021.), veleposlanik Hill je ponovio podršku SAD naporima Srbije u cilju diverzifikacije izvora energije i energetske efikasnosti, naglasivši da će SAD raditi na tome da i Srbija dobije pristup energetskim projektima na kojima se već uveliko radi.

Naime, to je jedan od argumenata koje srbijanski dužnosnici navode kao razlog zbog kog Srbija nije uvela sankcije Rusiji, usprkos pozivima EU – čijem članstvu teži.“

MOGUĆI ZAKLJUČAK

Čini se da Vučić iskreno podržava predsjednika Putina, te kako čak sanja da ima taj stupanj autoritarnosti u svojoj državi kao Putin u RF. No, činjenica je da on nema nuklearno oružje i samim time je podložan većem pritisku zapadnih partnera…

Ujedno, najnovije istraživanje govori o tome da se čak 82% građana Srbije protivi uvođenju sankcija Rusiji, a možda bi se Vučić i odlučio za njih – da se malo crno-humorno našalimo „ali se nekako on uvijek sjeti onog jadnog psa jazavčara čijem je davljenju u cijevi i sam nazočio (2017.), prilikom jedne od brojnih posjeta Moskvi“.

Dakle, ne sumnjamo da je Hill svjestan Vučićeve autoritarnost, populizma, ratnog angažmana, omiljene Vučićeve igre „palikuće i vatrogasca“, korištenja strategije „namjerne dvosmislenosti“ i sl., samo je pitanje – hoće li Hill prozreti Vučića u njegovoj igri – da ga on (Hill) izvlači iz ruskog zagrljaja!?

Naime, nakon Hillovog intervjua Politici i „Vulin-Vučićevog odgovora“ javila se ruska strana (24.5.2022.), putem glasnogovornika Kremlja Dmitrij Peskova koji je izjavio da „nije planiran sastanak Putina i Vučića, ali ako bude potrebe – može doći do susreta!

Naravno, Vučić je shvatio rusku poruku, i odmah je potom „ovo diplomatsko nadigravanje“ okončao izjavom (25.5.2021.) kako „za sada ne postoji mogućnost da Srbija uvede sankcije Rusiji, ali ne znam što život donosi…“

Dakle, nastavio je s „par-nepar vrdanjem“ – unatoč tome što se u tom kontekstu pritisaka, već uveliko govori i o rezoluciji Europskog parlamenta, koja bi uskoro trebala biti usvojena i koja „sigurno neće biti nimalo naivna spram jedine zemlji u Europi koja još nije uvela sankcije Rusiji i koja nije jasno i nedvosmisleno osudila rusku agresiju Ukrajine“!

Završno, očekuje se i napokon odlučna Hillova reakcija, sukladna njegovoj diplomatskoj poziciji i uvodno opisanom psiho-profilu!

U protivnom, ruska bi se „Zvastika“ mogla (preko Mađarske) spustiti do Zapadnog Balkana a na ruskim i srpskim tenkovima mogla bi biti ispisana slova J(oe) i B(iden) a ne više Z i V – inicijali Volodmira Zelenskog, kao što je to u Ukrajini!

O autoru

* Tonči Mirić završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, bivši je djelatnik hrvatskog sigurnosnog sustava, te analitičar specijaliziran za Balkan, i države bivše Jugoslavije. Područja interesa: međunarodna politika / odnosi, geopolitika, vojna pitanja i strategije.

** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr

 

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.