Milijuni Europljana trenutačno žive u hladnim domovima zbog skupljeg plina i struje. Mnogi su odlučili uopće ne paliti grijanje ove zime, kako bi uštedjeli, ali to postaje i potencijalni javnozdravstveni problem. Naime, hladnoća utječe na pogoršanje zdravlja starijih ljudi, ali i mlađih kroničnih bolesnika.
Kronična bolest i hladnoća
– Grijanje uopće ne palimo jer su nedavno poskupjeli plin i struja. Nismo sigurni koliko će nas sada koštati grijanje i ne možemo si dopustiti luksuz da riskiramo. Previše strahujemo od visine računa – rekla je za BBC 27-godišnja Mic Fifield, koja boluje od Ehlers-Danlosova sindroma, koji u njezinu slučaju uzrokuje kroničnu bol i upale kostiju.
Zbog te dijagnoze, gđa Fifield ne radi, a njezin suprug radi na pola radnog vremena da bi se brinuo za nju. Gđa Fifield kalkulira sada sa svim troškovima, pa kad u sklopu terapije ode na bazen, ondje se istušira toplom vodom umjesto kod kuće. No, za nju je najopasnija hladnoća doma zbog štednje jer će joj to sigurno pogoršati zdravstveno stanje, ali nema izbora.
> Siromašni umirovljenik kažnjen jer je svoja drva za ogrjev prevozio bez žiga i popratnice
> Nestašica drva za ogrjev u Dalmaciji: Zašto su Talijani pokupovali drva po Lici, zašto Vlada nije ograničila prodaju i zaštitila Hrvate?
BBC u svojoj reportaži ističe kako je priča Fifieldovih o teškoćama samo jedna od milijuna priča koje će se vjerojatno pojaviti ove zime jer zbog sve većih računa za gorivo i struju mnogi ljudi diljem svijeta mogli bi biti prisiljeni donositi teške odluke o tome kada će i hoće li uključiti grijanje.
Milijuni ljudi u hladnim domovima
Procjenjuje se da 36 milijuna ljudi u Europi ne može održavati svoje domove dovoljno toplima još od 2020. godine, a ove godine broj takvih građana će se zbog energetske krize sigurno višestruko povećati. Zdravstvene posljedice svega toga nisu beznačajne. Znanstvena istraživanja pokazuju da su hladni domovi štetni za njihove stanare, a ponekad čak i smrtonosni. Postoji veći rizik od moždanog udara, respiratorne infekcije, padova ili drugih ozljeda zbog smanjene snage i spretnosti ljudi na niskim temperaturama.
Hladni domovi mogu imati i kratkoročne i dugoročne posljedice za zdravlje, dobrobit, pa čak i njihove životne mogućnosti. Na zapadu Europe su stoga i neke dobrotvorne organizacije već usmjerile svoja nastojanja i sredstva kako bi pomogle najugroženijima da im svaki tjedan plate bar nekakvo grijanje. Neke organizacije planiraju podijeliti pakete tople odjeće ili pripremiti tople javne prostore u koje će ljudi moći doći, ako mogu, kako bi izbjegli hladnoću u svojim domovima, piše BBC. U tim udrugama ističu kako znaju starije ljude koji su odlučili cijelu zimu držati isključeno grijanje.
– Vidimo i cijele obitelji kako sjede za stolom u kaputima. To je realnost – dodao je Paul Doherty iz organizacije Foodstock. Neki zdravstveni stručnjaci istaknuli su za BBC da taj problem postaje javnozdravstveni i da ga se ne smije ignorirati. A to smatraju i naši stručnjaci.
Starijima optimalna temperatura 24-25 stupnjeva
– Stariji su najosjetljiviji na hladnoću. Kod njih se događaju mnoge bolesti, a onda uz to i slabija cirkulacija. I zato smo svi svjedoci da su naši bake i djedovi uvijek nosili koju vestu više. Stariji ljudi se trebaju utopljavati jer zbog slabije cirkulacije teže podnose niske temperature. Moramo reći da je za takve ljude optimalna sobna temperatura 24-25 stupnjeva – ističe dr. Inoslav Brkić, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Sisačko-moslavačke županije, te dodaje da zbog toga nekih općih pravila o temperaturi u kućama i uredima, zbog štednje, ne smije biti.
– Znam da energenti poskupljuju, no mora se naći način da se o starijima brinemo kako treba i da im je ugodno toplo. Vlažne i hladne kuće nose različite opasnosti, u nekima će se množiti i plijesni, koje su također opasne za čovjekovo zdravlje. Štednja može biti i najskuplja, jer će se stare osobe razboljeti, pa će rasti i zdravstveni troškovi jer će se kod njih bolesti pogoršavati, a ne daj bože da dobiju upalu pluća ili što slično. Dakle, trebamo biti ljudi, racionalni u svemu tome, i ne možemo samo reći da će temperatura biti 17 stupnjeva, a znamo da osoba od 80-90 godina ne može i ne smije biti u takvim životnim uvjetima – naglašava dr. Inoslav Brkić, kako je objavio Večernji list.
U razdoblju 2020. – 2021. u Engleskoj je zabilježeno 63.000 smrtnih slučajeva tijekom zime, od kojih se, prema procjenama, 10 posto može pripisati hladnim domovima, objavljeno je u posljednjem izdanju časopisa Marmot Review. Koliko će energetska kriza povećati taj broj i postotak nitko ne može predvidjeti.
