Predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić nedavno je izjavio kako Hrvati u toj zemlji ne odustaju od trećeg entiteta, što je tema koja postaje posebno aktualna svaki put u okolnostima napetosti.
Najnovija eskalacija sukoba na Bliskom istoku ukazala je na krhkost političkih koncepata i rješenja u samoj Europi.
Izbjeglički valovi izazivaju tektonske poremećaje u europskim društvima i nagrizaju sustav solidarnosti i stabilnosti Europske unije. Posebice dramatično mnoge europske vlade doživljavaju činjenicu da migranti u njihovim zemljama agresivno slave islamistički Hamas.
Svrstavanje u okolnostima vanjskih izazova
U Bosni i Hercegovini, u trenutcima vanjskih izazova ističu se redovito različite zastave, ovisno o jasno vidljivim etničkim granicama.
>Podrška Hamasu stigla i iz BiH: Komšić i Izetbegović poručuju da se brani palestinski teritorij
U Mostaru, Hrvati su istakli izraelsku zastavu, a nogometaši Zrinjskog nosili su crne vrpce u znak solidarnosti s izraelskim žrtvama. U istočnom dijelu vijorila se palestinska zastava, koja je izvješena i na simbolu povezivanja i podjele, mostarskom starom mostu.
Bošnjački član predsjedništva BiH Željko Komšić, koji se predstavlja kao hrvatski, izraelsku je veleposlanicu nazvao “izmanipuliranom zlonamjernom budalom”.
Reakcije bosanskih Srba na izraelsko-palestinski sukob ovog su puta otišle na stranu Izraelaca, ali kako god bilo, svaki vanjski impuls otkrije duboku polarizaciju društva u BiH, odnosno ukaže na granice između triju postojećih društava.
BiH nema sve elemente funkcionalne države
Nadalje, ta je polarizacija najjači pokazatelj činjenice da Bosna i Hercegovina nema sve elemente stabilne države, konkretno, nema kompaktno društvo koje je preduvjet svake učinkovite države, ne posjeduje opći konsenzus o bitnim političkim pitanjima, a nema ni funkcionalan državni aparat.
>Izraelska veleposlanica u BiH osudila Komšićevu podršku Hamasu, on je nazvao izmanipuliranom lažljivom budalom
Međunarodna zajednica i unutarnji čimbenici, osim predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, izbjegavaju otvoriti temeljna pitanja uređenja države, a sam Dodik to čini na način da pritom u pravilu svaki put izazove unutarnji potres.
No otvorena pitanja doista dominiraju životom, politikom, svakodnevicom Bosne i Hercegovine, ma koliko se o njima šutjelo.
Hrvati u BiH izvrgnuti su konstantnim pritiscima
Hrvati, kao najmanji konstitutivni narod i u skladu s time najslabiji čimbenik u BiH, izvrgnuti su konstantnim institucionalnim pritiscima kao i pritiscima u javnosti i svaka njihova inicijativa u pravilu se tumači kao neprijateljski, rušilački potez prema državnoj zajednici.
Politički prvaci Hrvata u BiH stoga moraju redovito dobro paziti kako će formulirati vlastiti doprinos općem dijalogu, a da pritom jasno kažu ono što smatraju potrebnim reći.
>Božo Ljubić: ‘Nemamo način ustavno i zakonito izabrati Dom naroda Federacije BiH’
Ustroj Bosne i Hercegovine kao političke zajednice pritom je uvijek na dnevnom redu, on je glavna točka, samo je pitanje hrabrosti, mudrosti i oportunizma hoće li ga netko spomenuti i na koji način.
Za Hrvate je očito jedna od važnih tema pitanje entiteta, odnosno perspektiva ustroja BiH u budućnosti koja bi im jamčila preživljavanje.
Ljubić oprezno ukazao na opciju trećeg entiteta
Na to je nedavno u jednom televizijskom intervjuu upozorio predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH Božo Ljubić, rekavši kako Hrvati u BiH ne odustaju od trećeg entiteta.
Pritom je ponovno izišlo na vidjelo koliko unutarnje prilike u BiH ovise o vanjskim okolnostima, jer se na pitanje o poziciji Milorada Dodika odmah otvorila tema odnosa u Europskoj uniji, Kosova, pa tek onda unutarnjih odnosa.
“Jasno je da Hrvati ni brojem stanovnika, ni ruku u parlamentu ne mogu dominirati i naš je cilj da se reforme prema EU i institucionalne reforme koje će zemlju učinti funkcionalnijom odvijaju brže”, rekao je Ljubić.
>Božo Ljubić: ‘BiH ne može biti nesvrstana, Hrvati podupiru EU i NATO’
Govorio je o složenom odnosu između Hrvata i Srba, odnosno između političkog vodstva Hrvata u BiH i Dodika i pritom ukazao na promjenjivu dinamiku odnosa moći unutar BiH.
Ljubić je također upozorio na kronične zastoje u institucionalnim procesima u BiH, primjerice glede izbornog zakona, koalicijskih sporazuma kao i unutarnjih institucionalnih kočnica koje priječe učinkovitost političkog sustava.
“BiH 30 godina bezuspješno pokušava ostati samoodrživa država i najveći integrativni faktor u ovoj državi je međunarodni faktor”, rekao je Ljubić.
Pitanje jednakopravnosti i učinkovitosti države
Logični slijed razgovora doveo je do pitanja mehanizama za postizanje jednakopravnosti Hrvata u BiH s ostalim dvama narodima.
Odnosno, do pitanja o zaključku Hrvatskog narodnog sabora iz 2022., koji glasi: “HNS će pokrenuti sve pravne procedure i političke korake za novu institucionalnu i teritorijalnu organizacija BiH ako se nastavi s dekonstituiranjem Hrvata u BiH na načelima federalizma i konsocijacijske demokracije, kojom će se osigurati potpuna ustavna jednakopravnost sva tri konstitutivna naroda u BiH”.
Drugim riječima, svaka rasprava o političkom položaju Hrvata u BiH na kraju dovede do pitanja o mogućem trećem entitetu.
Ljubić je na to najprije odgovorio kako u ovom trenutku nema vjerodostojnih partnera za razgovor o preustroju BiH. Pritom se poziva na daytonsko načelo konsitutivnosti naroda kao zasad najsnažniji oslonac ostvarivanju hrvatskih interesa.
Govoreći o trećem entitetu, Ljubić uz već poslovično hrvatsko “neka nitko ne zamjeri” tvrdi kako je ta mogućnost na stolu, pri čemu je konstitutivnost naroda temeljno načelo BiH.
Konsenzus kao jedina moguća podloga svakog rješenja
“Bilo kakvi dogovori u budućnosti moraju poštivati to načelo. Ako se konstitutivni narodi dogovore da bude dva, tri, četiri ili se potpuno ukinu entiteti, onda konstitutivnost treba biti u centru ako država želi biti stabilna”.
Ljubić upućuje i na načelo konsenzusa kao jedine moguće podloge za svako političko rješenje u BiH.
>Slaven Raguž: ‘Božo Ljubić u Hrvatskoj se nije izjasnio, a glasovao je za IK u BiH – no ona nije dovela do smanjenja nasilja’
“Ako se otvori nekada politička klima za novu teritorijalnu administrativnu jedinicu zemlje, to neće biti jednostrani akti već dogovoreni aranžmani državotvornih političkih subjekata BiH”, zaključio je.
Ukratko, Bosna i Hercegovina i Hrvati u njoj daleko su od spektakularnih rješenja koja bi povećala izglede za učinkovitost države i uređenije odnose među njezinim sastavnicama.
Najprije pitanje preživljavanja, a onda perspektive
Pitanja koalicija, njihovih stabilnosti i ponašanja međunarodnih čimbenika stalno su na dnevnom redu, kao i pokušaji dugoročnih rješenja poput izbornog zakona.
U međuvremenu, polarizacija, ili briga za šavove koji BiH drže na okupu, neprestano se javlja kao reakcija na najrazličitije vanjske impulse.
>Mišetić: BiH može preuzeti američki model i stvoriti treći entitet, ali upravo Republika BiH je inzistirala...
“Svrstavanje” uz jednu ili drugu stranu na Bliskom istoku pokazuje koliko Bosni i Hercegovini nedostaje unutarnje kompaktnosti i koliko su nužna rješenja koja se međutim još uvijek ne daju ni nazrijeti.
Hrvatima u BiH preostaje jedino da se u danim okolnostima bore za političko preživljavanje i da dugoročno ne ispuštaju iz vida ni jednu mogućnost, uključujući i treći entitet.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
