Kubanske male ali glasne disidentske skupine postale su žarište ovotjednog posjeta pape Franje Kubi jer je policija pritvorila desetine ljudi kako bi ih spriječila da nazoče susretima s Papom.
Kritičari komunističkog režima kažu kako je Katolička crkva i previše tiha oko represije te ponovno propušta prigodu zauzeti se za demokraciju i ljudska prava.
Za vlasti i njezine pristaše disidenti čine sićušnu manjinu s malo potpore javnosti koje, kako tvrde, indirektno financiraju Sjedinjene Države.
Kao i papa Ivan Pavao II tijekom posjeta Kubi 1998. ili papa Benedikt 2012. tako je i papa Franjo izbjegao kritizirati svoje domaćine zbog zlostavljanja političkih protivnika.
“Govore o slavi Božjoj na nebu, ali ne kažu ništa o paklu na zemlji za nas”, rekao je Jose Daniel Ferrer, čelnik Domovinske unije Kube, najveće disidentske skupine u ovoj zemlji.
Dva istaknuta disidenta kažu da su bili pritvoreni u nedjelju iako su pozvani na večernju molitvu s Franjom u havanskoj katedrali.
U drugom incidentu jedan muškarac se probio kroz osiguranje da dođe do Franje prije nego što je u nedjelju slavio misu na Trgu revolucije uspijevši izgovoriti nekoliko riječi prije nego što je odvučen.
Kubanska Katolička crkva, koja se bori da povrati nešto utjecaja koji je izgubila nakon revolucije 1959. kloni se političkih bitaka odabirući vršiti utjecaj na vladu u četiri oka.
Kritičari drže da bi mogla i morala činiti više.
“Razumijem crkvenu istančanost, i svi znamo da Crkva igra na duge staze, ali sada, za trećeg papinskog posjeta mora upotrijebiti svoj moralni autorite kako bi se pozabavila stanjem koje je temeljno nespojivo s vrijednostima koje Crkva promiče”, rekao je Jose Cardenas koji je bio savjetnik američkog Stete Departmenta i Vijeća nacionalne sigurnosti za vrijeme predsjednika Georgea W. Busha.
Kubanski ustav dopušta slobodu govora ali samo “u skladu s ciljevima socijalističkog društva” opravdavajući represiju nad disidentima koje se često priječi da samo nazoče prosvjedima.
Tijekom Franjina posjeta, kažu aktivisti, nekoliko desetaka je zatvoreno u njihovim domovima, pod paskom agenata sigurnosti.
Kubansko povjerenstvo za ljudska prava i nacionalnu pomirbu izvijestilo je o 768 kratkoročnih pritvaranja prošloga mjeseca, najveći broj u jednom mjesecu ove godine.
Većina Kubanaca je, međutim, sumnjičava prema disidentima, vjerujući da su uvelike motivirani dijelom od 20 do 30 milijuna dolara koje godišnje SAD ulaže u demokratske programe na Kubi. Dio ovog novca usmjerava se kroz nevladine skupine koje financiraju disidente.
Poznate dame u bijelom koje prosvjeduju svake nedjelje nakon mise priznale su da njihove aktivistice primaju 30 dolara za svaki prosvjed, što je više od prosječne mjesečne kubanske plaće.
Ipak neki disidenti su se nadali da će argentinski papa Franjo, prvi latinoamerički papa, snažno osuditi komunistički režim. Do toga još nije došlo, a u utorak odlazi iz Kube u Sjedinjene Države.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
