Mediji u Bosni i Hercegovini nastavljaju se opširno baviti analizom skandala koji je izbio nakon što su se 9. siječnja u Banjoj Luci na obilježavanju dana Republike Srpske, praznika kojeg je Ustavni sud proglasio neustavnim, pojavili predsjednik HDZ BiH Dragan Čović i hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Del Vechio.
“Dnevni avaz” navodi kako je vjerojatno da će veleposlanik Del Vechio, koji je već pet godina na dužnosti u BiH, sada biti opozvan, a list prenosi i reakciju hrvatske ministrice vanjskih i europskih poslova Marije Pejčinović Burić, koja je potvrdila kako se on nije konzultirao s MVEP o odlasku u Banju Luku te kako Hrvatska do sada ni na koji način nije sudjelovala u obilježavanju 9. siječnja pa to nije učinila ni ove godine.
I čitani portal Klix sugerira kako je sada izvjestan opoziv veleposlanika Del Vechija, a istodobno prenosi brojne reakcije na odluku Dragana Čovića da ode u Banju Luku i tamo sudjeluje u obilježavanju “dana republike” za kojega je Ustavni sud BiH još 2015. godine ocijenio da ga je neustavno slaviti 9. siječnja.
Diana Zelenika iz stranke HDZ 1990, Čovićeva protukandidatkinja na izborima za hrvatskog člana Predsjedništva BiH provedenim u listopadu prošle godine, izjavila je kako postupak predsjednika HDZ BiH drži “sramotnim”.
“Zna se tko je protjerao Hrvate i Bošnjake iz Republike Srpske. Na taj način se ne gradi konstitutivnost sva tri naroda”, kazala je Zelenika.
Komentirajući to što su iz HDZ BiH za nastali skandal okrivili “medijske spinove” i “bošnjačke medije”, Zelenika je ustvrdila kako je to tek pokušaj da se pobjegne od onoga što je doista problem, odnosno da se za sve što je loše okrivi netko drugi.
>Veleposlanik Republike Hrvatske na proslavi dana zločinačke tvorevine Republike Srpske
“Oni (HDZ BiH) godinama osobne interese brane nacionalnim. Da bi to zataškali moraju naći dežurnog krivca. Zbog toga sam ja, na neki način, izdajica hrvatskog naroda, a ja sam se sve vrijeme borila za konstitutivnost sva tri naroda na prostoru cijele BiH, uključujući i RS”, kazala je Zelenika aludirajući na tumačenja HDZ-a nakon optužbi na račun Čovića. Zelenika je na prošlogodišnjim izborima bila trećeplasirana na popisu kandidata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH dobivši nešto više od 25 tisuća glasova.
Podsjetila je i kako je na poručju Banjolučke biskupije od prijeratnih 220 tisuća Hrvata sada ostalo njih tek oko 8 tisuća te kako ni oni ne mogu birati svoje legitimne predstavnike u vlasti, a ta činjenica nekima očevidno ne smeta.
“Oslobođenje” pak prenosi reakciju bivšeg čelnika HDZ-a Hrvatske Tomislava Karamarka, koji je kazao kako je “nezamislivo” da je bilo tko od hrvatskih predstavnika odlučio otići u Banju Luku 9. siječnja.
„U vrijeme dok sam kao pozicionirani političar i dužnosnik obavljao gotovo sve najvažnije vodeće funkcije u političkom sustavu Republike Hrvatske, za mene je službeno i privatno RS bila i ostala takozvana tvorevina, stvorena na neviđeno brutalnom, dvostrukom genocidnom zločinu, o čemu su pravorijek dale i međunarodne sudske institucije“, kaže Karamarko, objašnjavajući da je „današnje područje tzv. RS prvo etnički očišćeno protjerivanjem stotina tisuća nesrpskog življa, poglavito Hrvata i Bošnjaka, a nakon toga počinjen je i nezapamćen genocid u Srebrenici kakav se ne pamti u novijoj povijesti.“
Dodao je kako je za njega kao Hrvata još paradoksalnije da su taj “velikosrpski dernek” svojom nazočnošću uveličali predstavnici hrvatskih političkih vlasti.
„Pojavljivanje na ovakvom slavlju visokopozicioniranih političara kao stranačkih predstavnika ili predstavnika službenog Zagreba umjesto hoda prema kompromisnim rješenjima, čini mi se nanosi nepopravljivu štetu hrvatskom narodu, stvarajući tako novi jaz razdora između hrvatskog, bošnjačkog i srpskog entiteta”, zaključio je Karamarko.
Osude političkog vrha Hrvatske
Podsjetimo, osude su stigle i od ministra obrane Krstičevića i ministra branitelja Medveda.
“Što se tiče Čovića, neću komentirati, a što se tiče nazočnosti veleposlanika RH, koliko mi je poznato, MVEP nije bio upoznat s njegovim boravkom te je zatražilo njegovo očitovanje o nazočnosti. O sankcijama će odlučiti MVEP, ali je to u svakom slučaju neprimjeren postupak, posebice uvažavajući činjenicu da je na tom događaju odlikovan ratni zločinac, pravomoćno osuđen u Hrvatskoj.”, rekao je ministar Medved
>Kako je nastala tzv. Republika Srpska – na čijoj je proslavi bio veleposlanik Republike Hrvatske?
Čelnica RS-a prigodom neustavnog Dana Željka Cvijanović odlikovala je više osoba, među njima posmrtno i bivšeg oficira JNA Slavka Lisicu, koji je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen zbog ratnih zločina na području Šibenika.
Lisica je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina na području Dalmacije, kao zapovjednik oklopnih i topničkih postrojbi u sastavu Kninskog korpusa u rujnu 1991., temeljem Mladićeva naloga, zapovjedio topničke napade na Šibenik.
Cvijanović je izjavila da je posthumno odličje zaslužio kao neustrašivi ratnik i borac za slobodu srpskog naroda.
Tko je Slavko Lisica?
Lisica je bio general vojske bosanskih Srba, a prije toga je imao karijeru časnika JNA koju je okončao u činu pukovnika u tzv. Kninskom korpusu, kojim je zapovijedao Ratko Mladić.
Presudom Županijskog suda u Šibeniku Lisica je 1998. proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na petnaest godina zatvora jer je kao zapovjednik oklopnih i topničkih postrojbi u sastavu Kninskog korpusa u rujnu 1991., temeljem Mladićeva naloga,zapovjedio topničke napade na Šibenik. U tim je napadima poginula jedna ženska osoba, a oštećena je katedrala Sv. Jakova, crkva Sv. Frane, samostan Sv. Frane, Biskupska palača, Nova crkva, tvrđava Sv. Mihovila, Knežev dvor – spomenici kulture I kategorije, crkva Sv. Ane, Palača Šižgorić-Galbijani, kuća Chiabo, zgrada teatra, kuća Iljadica, Mala Logga – spomenici kulture te veliki broj grobova, nadgrobnih ploča i spomenika na starom gradskom groblju. Oštećena je i gradska Vijećnica, crkva Sv. Ivana, crkva Sv. Vida, objekti i oprema TLM “Boris Kidrič”, “Vinoplod-Vinarije”, objekti TEF-a, tvornice plastičnih prerađevina “Poliplast”, “Izgradnje”, RO “Luka”, hoteli “Jadran” i “Krka”, objekti, oprema i 120 vozila “Autotransporta”.
Vrhovni sud Hrvatske presudu Lisici potvrdio je 2001. godine odbivši njegovu žalbu na presudu šibenskog suda.
