I ovogodišnja proslava dana takozvane Republike Srpske protekla je u znaku veličanja velikosrpske ideje. Posebno zaprepašćuje što je aktualna predsjednica tog entiteta, Željka Cvijanović uručila odličje bivšem časniku JNA Slavku Lisici, u Hrvatskoj osuđenom zbog ratnih zločina na području Šibenika 1991. Na manifestaciji je bila prisutna i srbijanska premijerka Ana Brnabić, koja je ustvrdila kako suradnja Srbije i “Republike Srpske” “prelazi okvire uobičajene bilateralne suradnje” te kako će Srbija nastaviti aktivno podupirati RS.
Veleposlanik Republike Hrvatske na proslavi dana zločinačke tvorevine Republike Srpske
Veleposlanik Hrvatske na proslavi – odobrava li to hrvatska Vlada?
No, najveći šok izaziva činjenica da je na ovom, po zakonima BiH neustanom skupu, bio prisutan i nekadašnji predstavnik Hrvata u BiH Dragan Čović te veleposlanik Republike Hrvatske – Ivan del Vechio. Veleposlanici drugih država u BiH, izuzev ruskog veleposlanika, bojkotirali su proslavu.
Ivan del Vechio hrvatski je veleposlanik u BiH od 2013., a nije ostealo zabilježeno da je sudjelovao na ranijim proslavama ovog nelegalnog praznika. Odražava li njegov ovogodišnji dolazak politiku hrvatske šefice diplomacije Marije Pejčinović-Burić i premijera Andreja Plenkovića?
Paradržava nastala protjerivanjem i zločinima nad nesrpskim stanovništvom
Kada je 1992. u Bosni i Hercegovini proveden referendum o njezinoj neovisnosti, srpsko ga je stanovništvo, na poziv svog političkog vodstva, bojkotiralo, te je nakon izglasavanja neovisnosti Bosne i Hercegovine, proglasilo takozvanu „Republiku Srpsku“. Njezin predsjednik postao je velikosrpski političar Radovan Karadžić, danas još uvijek nepravomoćno osuđen za ratne zločine nad nesrpskim stanovništvom. Na vojnom planu njegove je ideje provodio Ratko Mladić, također još uvijek nepravomoćno osuđen na doživotni zatvor, za zločine nad nesrpskim stanovništvom, s vrhuncem u Srebrenici.
Još prije stvaranja “RS”, Mladić je, tada kao general JNA zapovijedao napadima u Hrvatskoj. Odgovoran je za masakr civilnog stanovništva u Škabrnji, uništenje mjesta u zaleđu Zadra i Šibenika, topničke napade na Šibenik, Zadar, Sinj… “Posao” je zatim nastavio u BiH…
> Tko je bio Ratko Mladić, pod čijim su zapovjedništvom vršeni najstrašniji zločini?
Srpska agresija na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu uključivala je stvaranje paradržavnih tvorevina na okupiranom teritoriju, koje su trebale postati samo sastavni dijelovi zamišljene „Velike Srbije“.
I dok su te torevine na teritoriju Hrvatske, oslobodilačkim akcijama te mirnom reintegracijom zauvijek nestale, takozvana „Republika Srpska“ u Bosni i Hercegovini, danas i dalje postoji, i to kao legalan entitet unutar Bosne i Hercegovine. Nesrpsko stanovništvo tog područja protjerivano je te je nad njime vršeno etničko čišćenje i genocid. Ni danas nema povratka, primjerice, protjeranog hrvatskog stanovništva Bosanske posavine. Govoreći o sudbini Hrvata podsjetimo na zločin u mjestu Presnače, gdje su 1993. ubijeni župnik Ivan Lukenda i časna sestra Cecilija Grgić. U srpskim koncentracijskim logorima vršena su najstrašnija zlostavljanja i mučenja zarobljenika. Podsjetimo samo na svjedočanstva preživjelih iz logora Manjača ili Omarska…
> Dodika u nenajavljenom dolasku u Hrvatsku pratila naoružana pratnja?
Već godinama se po izjavama i djelovanju najviših dužnosnika “RS” može zaključiti kako se taj entitet sustavno odbija priznati dijelom Bosne i Hercegovine, teži ujedinjenju sa Srbijom te negira zločine i genocid koji su počinjeni tijekom rata.
Podsjetimo samo na prošlogodišnju proslavu “Dana RS”, na kojoj su tadašnji entitetski predsjednik Milorad Dodik i, među ostalima, srbijanski političar Tomislav Nikolić, otvoreno govorili o ujedinjenju Srbije i “Republike Srpske”.
Hoće li, nakon proslave i uručivanja odličja u Banjoj Luci, uslijediti reakcije iz Hrvatske? Kako će se Hrvatska opravdati za činjenicu da je njezin veleposlanik prisustvovao skupu veličanja velikosrpske ideje, ideje u ime koje su počinjeni najbrutalniji zločini, kakvi u Europi nisu zabilježeni od kraja II svjetskog rata?
Izvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.