Proces primanja na dodiplomske studije na Sveučilištu Yale nezakonito diskriminira bijele i azijske studente, priopćilo je u četvrtak američko Ministarstvo pravosuđa.
Dvogodišnja istraga škole koja pripada elitnoj Ivy League utvrdila je da je rasa odlučujući faktor “u stotinama odluka o upisima svake godine”, što krši Zakon o građanskim pravima iz 1964. godine, navodi se u priopćenju za javnost.
Ministarstvo je poručilo kako se Yale mora složiti da neće koristiti rasu ili nacionalno podrijetlo kao kriterije u svom sljedećem ciklusu upisa, te da ako planira razmatrati rasu u budućnosti, prvo mora dostaviti Ministarstvu pravosuđa plan koji pokazuje da je njihov prijedlog usko prilagođen zakonskim propisima.
Ranije ove godine, Ministarstvo pravosuđa je zatražilo od Saveznog žalbenog suda da poništi prethodno rješenje prema kojem Sveučilište Harvard nije diskriminiralo studente azijskog podrijetla tijekom upisa.
Ova je istraga naime utvrdila da azijskoamerički i bijeli studenti imaju između 10 i 25 posto šansi da će biti primljeni na Sveučilište, sa istim akademskim rezultatima kakve imaju crni studenti, a koji će sigurno biti primljeni.
“Ne postoji lijep oblik rasne diskriminacije”, istaknuo je Eric Dreiband, pomoćnik glavnog odvjetnika u Odjelu za građanska prava, u priopćenju.
“Nezakonito dijeljenje Amerikanaca na rasne i etničke blokove potiče stereotipe, ogorčenost i podjele. Došlo je vrijeme da američke institucije priznaju da prema svim ljudima treba postupati s pristojnošću i poštovanjem i bez protuzakonitog gledanja na boju njihove kože”, dodao je.
“Yale svake godine odbacuje rezultate azijsko-američkih i bijelih studenata na temelju njihove rase, a koje bi inače prihvatio”, zaključuje u izvješću Ministarstva pravosuđa.
Yale rezultate ove istrage može odbiti, ali Ministarstvo pravosuđa je poručilo kako je spremno ići na sud ukoliko se to dogodi.
Ovakve politike američkih sveučilišta su dio šire politike poznate pod nazivom afirmativna akcija kojom se provodi takozvana “pozitivna diskriminacija”. Riječ je o zakonskim i socijalnim mjerama koje favoriziraju rasne, etničke, nacionalne ili vjerske manjine, a koje su navodno ugrožene.
Afirmativnu akciju prvi je pokrenuo američki predsjednik Johnom F. Kennedyj 1961. godine, a takozvana “pozitivna diskriminacija” uzela je maha u dva mandata predsjednika Baracka Obame. Nju su snažno podržavali pripadnici progresivne ljevice i borci za socijalnu pravdu koji promoviraju ideju “političke korektnosti”.
