Dramatične scene koje su se SAD-u odvile prije deset dana nikoga nisu ostavile ravnodušnim. Tijekom rasprave Kongresa o potvrdi Joe Bidena za predsjednika, Trumpovi pobornici ušli su u zgradu Kongresa. Predsjednik Trump prosvjednicima se obratio putem društvenih mreža, pozvavši ih da poštuju zakon i red, ali su Facebook i Twitter ugasili njegov profil te mu je onemogućena komunikacija s javnošću tim putem.
> Je li cenzura kad Twitter i Facebook Trumpu ‘ugase’ njegov račun?
> Trumpovi pobornici upali u Kongres: Predsjednik pozvao okupljene da idu kući
> Washington: Četvero mrtvih u neredima, 52 uhićena
> Objavljena uznemirujuća snimka: Policajac na Kapitolu upucao veteranku
Prosvjede Trumpovih pristaša novopotvrđeni predsjednik Joe Biden nazvao je terorizmom. Međutim, fotografije iz naslova ne predstavljaju prizore od 6. siječnja nego prizore zapaljenog Washingtona, blizu Kapitola, prošle godine. Podsjetimo, višemjesečni neredi koji su relativno nedavno buktjeli SAD-om, a koje su vodili ekstremno lijevi pokreti Black lives matter (BLM) i Antifa, donijeli su daleko veću štetu i više izgubljenih života nego popodnevni prosvjed održan prošle srijede.
Podsjetimo na posljedice događaja koje su pokrenuli Antifa i BLM.
Prema portalu Axios.com, ti prosvijedi, koji su trajali od svibnja do lipnja 2020. u 20 različitih saveznih država, donijeli su štete u iznosu između milijardu i dvije milijarde dolara što je prosvjed s daleko najvećom štetom u SAD-u u novijoj povijesti.
Što se tiče ljudskih žrtava, u neredima 2020. ubijeno je najmanje 25 Amerikanaca, pisao je Guardian.
Najmanje 11 Amerikanaca je ubijeno sudjelujući u političkim demonstracijama 2020. godine, a još 14 ih je umrlo u drugim incidentima povezanim s političkim neredima prema podacima neprofitne organizacije za praćenje političkih nemira u SAD-u, prenosi Guardian.
The Federalist je sredinom kolovoza 2020., 3 mjeseca nakon Floyda pisao da se broj ubijenih od početka nereda popeo na sveukupno 30 ljudi, te da je najmlađa žrtva imala 14, a najstarija 77 godina. The Federalist ističe i kako su mainstream mediji tijekom svih tih mjeseci prosvjede nazivali uglavnom “mirnima”, pa je tako postala viralna snimka izvještaja CNN-a, gdje u kadru gore automobili, a televizija izvještava o “vatrenim, ali uglavnom mirnim prosvjedima”.
S druge strane, prosvjed zbog optužbi za izbornu prijevaru koji je trajao jedno popodne, neki mainstream mediji su proglasili pokušajem državnom udara, a prosvjednike osudili kao teroriste.
> Nakon Trumpovog skupa Antife i BLM napadali žene, starije i obitelji s djecom
> Ivica Šola: Antife parazitirajući na smrti gospodina Floyda, izazivaju kaos i sustavni teror
Vandalizam i pljačka nakon smrti Georgea Floyda koji su uslijedili nakon što je policija ubila Afroamerikanca Georgea Floyda koštat će osiguravajuću industriju više od bilo kojih drugih nasilnih demonstracija u novijoj povijesti, pisao je Axios. Prosvjedi koji su se prošlog proljeća održali u 140 američkih gradova, a među kojima je bilo podmetanja požara, vandalizma i pljačke rezultirat će najmanje 1 do 2 milijarde dolara plaćenih osiguranja.
Podsjetimo i na činjenicu da je u tim nemirima, usprkos proklamiranoj borbi protiv rasizma koju su organizatori prosvjeda (BLM i Antifa) isticali, u St. Louisu ubijen stariji Afroamerikanac David Dorn koji je štitio trgovinu prijatelja od nasilnih prosvjednika.
> Ristić: Najveći gubitnik u ovoj situaciji nije Trump, nego Republikanska stranka
Antifa i BLM bili su agresivni i krajem 2020., neposredno nakon predsjedničkih izbora. Naime, u Washingtonu su te skupine fizički napale ljude koji su se razilazili s mirnog skupa podrške predsjedniku Trumpu zbog sumnji u izbornu prijevaru. Tada su napadači nasrnuli na žene, starce, pa čak i na obitelji s djecom.
Usprkos neredi koje su potaknuli BLM i Antifa, prema istraživanju Gallupa iz kolovoza, više od 80 posto Afroamerikanaca ne podržava njihovu radikalnu agendu ukidanja policije, dok je njih 61 posto zadovoljno prisutnošću policije u mjestima gdje žive.
Nadalje, 20 posto anketiranih želi još više policijskih patrola u svojim sredinama. Sveukupno 86% Amerikanaca želi jednaku ili veću policijsku prisutnost.
No, na Trumpove pristaše ovih se dana gleda znatno drugačije nego na prosvjednike iz skupine BLM i Antifa. Iako se neredi koje su pokrenuli Trumpovi pristaše ne mogu opravdati, postavlja se pitanje zašto se s jednakim kriterijima ne pristupa i neredima koje su pokrenuli BLM i Antifa.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr/Axios/The Guardian
