Novi udar na Hrvate: Srbi u Vojvodini žele uvesti nepostojeći ‘bunjevački jezik’

Foto: Felix Montino https://www.flickr.com/photos/felixmontino/5038832719

Srpska politika sprema se zadati novi udarac Hrvatima u Vojvodini i njihovu nastojanju da očuvaju svoju nacionalnu samobitnost u Republici Srbiji. Gradonačelnik Subotice Stevan Bakić podnio je 23. veljače prijedlog da se promijeni Statut Subotice kako bi se u ravnopravnu službenu uporabu na teritoriju toga grada uveli i bunjevački jezik i pismo. Bakić je prijedlog podnio na inicijativu Nacionalnog vijeća bunjevačke nacionalne manjine, čiji su predstavnici zapravo eksponenti vladajuće Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića te nema nikakve dvojbe da su u pozadini toga postupka politički razlozi. Usvoji li taj prijedlog – koji je na dnevnom redu već u četvrtak, 4. ožujka – Skupština grada Subotice potaknut će rastakanje hrvatskoga nacionalnog bića u Vojvodini, koje je snažnim političkim pritiscima izvrgnuto više od tri desetljeća.

Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i vijećnik u subotičkoj Skupštini, ne dovodi u pitanje legitimnost inicijative, ali upozorava na njezinu nezakonitost, jer u Subotici se Bunjevcima izjasnilo 9,57 posto stanovnika (njih 13.553), a da bi se jezik neke nacionalne manjine uveo u ravnopravnu uporabu, zakon predviđa da na području lokalne samouprave mora živjeti 15 posto njezinih pripadnika. Dakle, za uvođenje tzv. bunjevačkog jezika u Subotici nedostaje gotovo 6 posto onih koji se izjašnjavaju Bunjevcima (i ne smatraju se Hrvatima), prenosi Večernji list.

Hrvatski veleposlanik u Beogradu Hidajet Biščević u izjavi za subotičku Hrvatsku riječ ocjenjuje kako je ta inicijativa ne samo zakonski i pravno neutemeljena nego i da u sebi nosi neželjene i negativne političke i društvene posljedice za hrvatsku manjinsku zajednicu u Srbiji. Povrh toga, suprotna je i ključnim odredbama međudržavnog Sporazuma o zaštiti nacionalnih manjina između Hrvatske i Srbije, navodi Biščević i napominje da je s cijelim slučajem upoznao nadležne institucije u Hrvatskoj.

O uvođenju „bunjevačkog jezika“ očitovao se i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, koji se oštro protivi takvom prijedlogu. „Ne ulazeći u političke motive uzdizanja bunjevačkoga govora na razinu jezika, i to službenoga jezika na području Grada Subotice, a razvidno je da nije riječ o jezikoslovnim motivima, kao središnja znanstvena ustanova za proučavanje i njegovanje hrvatskoga jezika oštro se protivimo takvomu prijedlogu iz jezikoslovne perspektive“, navodi se u priopćenju Instituta koje potpisuje njegov ravnatelj dr. sc. Željko Jozić.

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr/Večernji list