Premijer Poljske u SAD-u, a predsjednik Brazila u Kini – što je važno u posjetima partnera dvjema velesilama?

Foto: fah; fotomontaža: narod.hr

Dva vrlo važna dipolmatska posjeta obilježila su ovaj tjedan: premijer Poljske Mateusz Morawiecki posjetio je SAD, a predsjednik Brazila Lula posjetio je Kinu. Razgovori su vođeni oko raznih tema, ali poseban fokus bio je bačen na rat u Ukrajini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Morawiecki fokusiran na strateško partnerstvo EU sa SAD, umjesto strateške autonomije koju predlaže Macron

Poljski premijer Mateusz Morawiecki izjasnio se protiv Macronove ideje da Europska unija razvija stratešku autonomiju od Sjedinjenih Država, zalažući se umjesto toga za izgradnju još jačeg strateškog partnerstva i upozorio da neki zapadni čelnici još uvijek sanjaju riskantnu suradnju sa svima, uključujući i Rusiju i neke snage na Dalekom istoku, piše slobodenpecat.mk. 

> Emmanuel Macron: Europa mora smanjiti ovisnost o SAD-u i ne biti uvučena u sukob oko Tajvana

“Upozoravamo na to. Želimo živjeti u miru sa svima, to je jasno. Ali umjesto razvoja strateške autonomije od SAD-a, predlažem da izgradimo strateško partnerstvo sa SAD-om. Kada za manje od dvije godine Poljska postane predsjedateljica Transatlantskog partnerstva EU-a, savezništvo EU-a sa SAD-om učinit ćemo najvažnijom točkom tog predsjedanja,” rekao je danas Morawiecki prije odlaska u posjet Washingtonu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poljski premijer istaknuo je da je strateški savez sa Sjedinjenim Državama za Poljsku “apsolutni temelj njezine sigurnosti”.

“Tijekom posjeta Sjedinjenim Državama namjeravam potvrditi i ispregovarati sporazume o naoružanju koji su temelj naše sigurnosti u budućnosti. Svrha posjeta je jačanje poljsko-američkih gospodarskih veza. Amerikanci su ovdje uložili 25 milijardi dolara, stotine tisuća radnih mjesta, a ja želim otvoriti još desetke tisuća radnih mjesta kroz razvoj naše suradnje u području nuklearne energije”, rekao je Morawiecki.

Jedna od glavnih točaka dnevnog reda razgovora s američkom potpredsjednicom Kamalom Harris je pomoć Ukrajini.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Zamislimo nesretni scenarij da Ukrajina bude poražena. Ne daj Bože, ali ako se takvo što dogodi, gospodarski razvoj Poljske će sigurno biti jako pogođen, imati ćemo sljedeći val migracija, a još manje zapadnih investitora. Zato je u našem interesu ojačati savezništvo sa Sjedinjenim Državama i zapadnom Europom kako bismo pomogli Ukrajini, rekao je.

Predsjednik Lula u Kini obrušio se na MMF i preveliku ulogu dolara u svjetskom gospodarstvu

Kina i Brazil nedavno su najavile sporazum o trgovini u vlastitim valutama, odustajući od dolara kao posrednika. Lula je također kritizirao MMF, optužujući ga za ‘gušenje’ gospodarstva pojedinih zemalja.

Brazilski predsjednik Luiz Inacio Lula da Silva kritizirao je preveliku ulogu američkog dolara u svjetskom gospodarstvu i obrušio se na MMF u četvrtak tijekom službenog posjeta Kini, piše france24.com. 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ljevičarski veteran, čija je vlada nedavno objavila dogovor s Pekingom o trgovanju u vlastitim valutama – odbacivši dolar kao posrednika – u Kini je kako bi ojačao veze s glavnim trgovinskim partnerom svoje zemlje i proširio svoju poruku da se “Brazil vratio” kao ključni igrač na globalnoj sceni.

> Brazil i Kina odbacili američki dolar kao sredstvo plaćanja u trgovinskoj razmjeni – koja je važnost toga?

“Zašto bi svaka zemlja morala biti vezana za dolar radi trgovine?… Tko je odlučio da će dolar biti (svjetska) valuta?” Lula je rekao u Šangaju na ceremoniji inauguracije svoje političke saveznice Dilme Rousseff za predsjednicu razvojne banke koju su osnovale zemlje BRICS-a (Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika).

“Zašto banka poput BRICS banke ne može imati valutu za financiranje trgovine između Brazila i Kine, između Brazila i drugih zemalja BRICS-a?… Danas zemlje moraju juriti za dolarima da bi izvozile, kada bi mogle izvoziti u svojim vlastite valute.”

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Lula je također imao oštre riječi za Međunarodni monetarni fond, aludirajući na optužbe da MMF forsira pretjerano oštre rezove potrošnje u zemljama bez novca poput brazilskog susjeda Argentine u zamjenu za zajmove za spas.

“Niti jedna banka ne bi smjela gušiti gospodarstva zemalja na način na koji MMF sada radi s Argentinom, ili na način na koji su dugo radili s Brazilom i sa svakom zemljom trećeg svijeta”, rekao je. “Nijedan vođa ne može raditi s nožem pod grlom jer (njihova država) duguje novac.”

Brazilski ministar financija Fernando Haddad također je otputovao s predsjednikom u Kinu, gdje je rekao novinarima da će Brazil nastojati stvoriti trgovinske mehanizme za zemlje u razvoju kako bi zaobišle ​​korištenje dolara.

„Prednost je izbjeći luđačku košulju nametnutu nužno podmirivanjem trgovinskih operacija u valuti zemlje koja nije uključena u transakciju (SAD-a op.)“, rekao je on.

Trgovina između Kine i Brazila doživjela je značajan porast u proteklom desetljeću, s više od 150 milijardi dolara poslovanja zabilježenih prošle godine. Kineske firme su kupile velike količine minerala i poljoprivrednih dobara u toj južnoameričkoj zemlji i investirale u brazilsku infrastrukturu.

Dva čelnika izrazili su sličan stav oko rata u Ukrajini: složili su se da su dijalog i pregovori “jedini mogući način” da se riješi rat u Ukrajini, prema zajedničkom priopćenju. Pozvali su druge zemlje da odigraju konstruktivnu ulogu u promicanju političkog dijaloga između Ukrajine i Rusije.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.