Zaštitnik građana Zoran Pašalić je preporučio da se gramatika za osmi razred “S reči na dela” povuče iz nastave do početka sljedeće školske godine. Time je dao za pravo Hrvatima i Bošnjacima koji ukazuju da spomenuti udžbenik negira postojanje hrvatskog i bošnjačkog jezika.
Time je istovremeno i prozvan Odbor za standardizaciju srpskog jezika SANU-a koja se izjašnjava o procesu odobravanja udžbenika, a čiji je stav da su južnoslovenski jezici bugarski, makedonski, slovenski i srpski jezik, a da uz srpski jezik u napomeni treba dodati da Hrvati, Bošnjaci i pojedini Crnogorci ovaj jezik nazivaju hrvatski, bosanski/bošnjački i crnogorski, prenosi vreme.com.
Ured pučkog pravobranitelja dodaje kako su institucije prigodom odobravanja udžbenika trebale uzeti u obzir da takva podjela južnoslavenskih jezika “može za posljedicu imati povredu prava pripadnika nacionalnih manjina i dovođenje priznatih jezika nacionalnih manjina u neravnopravan položaj”.
Predsjednica Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji (HNV) Jasna Vojnić kazala je da je preporuka pučkog pravobranitelja ohrabrujuća. Dodaje kako je s druge strane dosadašnje postupanje Ministarstva nedopustivo, pa i stajališta Srpske akademije i znanosti koja su diskriminatorna.
SANU-ov odbor i dalje po svome, nakon prosvjedne note
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov priopćio je da ostaje vidjeti hoće li preporuka biti uvažena do početka sljedeće školske godine od strane Ministarstva.
“Do tada, djeca će učiti da hrvatski jezik ne postoji. U međuvremenu se dogodio tzv. bunjevački jezik i ‘srpska književnost’ u Dubrovniku'”, istaknuo je Žigmanov.
Podsjetimo, bunjevačka ikavica proglašena je nehrvatskim službenim jezikom u Subotici, a Zakonom o kulturnom nasljeđu Srbija je u svoju kulturnu baštinu uvrstila Dubrovačku književnost.
U prosvjednoj noti upućenoj srbijanskoj vlasti hrvatska Vlada je zatražila povlačenje udžbenika i istaknula da je riječ o sramotnoj politici i nedostatku poštovanja prema Hrvatskoj kao susjednoj zemlji. Vučić je tada rekao da će vidjeti o čemu se radi. Tim povodom je Zavod za unaprjeđivanje obrazovanja i odgoja zatražilo ocjenu Odbora za standardizaciju jezika SANU-a, a ovi su ponovili svoj raniji stav, u kojem su ustvrdili da Hrvati u Srbiji srpski jezik nazivaju hrvatskim.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
 Jasna Vojnić kazala je da je preporuka pučkog pravobranitelja ohrabrujuća){kind=link}