Nakon nedavnog izbijanja sukoba između Izraela i Hamasa javljaju se bojazni od šireg rata, pri čemu se redovito spominje Iran kao sila koja stoji u pozadini brojnih napetosti.
Iran stoji iza libanonskog Hisbollaha, koji je tradicionalno umiješan u sukobe s Izraelom dok širi svoj utjecaj u Libanonu i susjednim zemljama.
Nakon napada Hamasa na Izrael početkom listopada, Iran je izjavio da ne stoji iza napada, ali su iranski čelnici dali do znanja da su na strani Hamasa. Uz to, Hamas je u napadu očito koristio rakete koje je preko Irana nabavio iz Sjeverne Koreje.
Iran stoji iza brojnih naoružanih skupina na Bliskom istoku
Iran financira brojne oružane skupine na Bliskom istoku i tako neizravno kontrolira prilike u nizu zemalja. Primjerice, sporadični napadi na američke postrojbe u Iraku u pravilu idu na račun Irana.
Jemenski hutisti, koji već godinama nastoje potvrditi svoju ulogu glavnog čimbenika u toj zemlji, s vremenom se uključuju i u sukobe u širem susjedstvu. U posljednje vrijeme, hutisti provociraju Zapad napadajući brodove u Crnome moru, a meta njihovih napada povremeno je i Izrael. Iza hutista stoji Iran.
>Tko su Huti – šijitski pobunjenici iz Jemena koji napadaju brodove u Crvenom moru?
Režim u Teheranu nakon islamske revolucije 1979. sustavno se pokušava nametnuti kao vodeća sila na Bliskom istoku. S tim ciljem bila je umiješana u niz sukoba, od kojih je najpoznatiji iransko-irački rat.
Promatrači smatraju da Iran u posljednje vrijeme izbjegava izravne sukobe, dok sustavno izgrađuje svoju vojnu silu. Istodobno širi vlastiti utjecaj preko brojnih skupina i pokreta u inozemstvu koje izravno nadzire ili pak podupire.
Sedma vojna sila na svijetu
Iranska vojska ubraja se među deset najsnažnijih na svijetu. Njezina struktura pokazuje da je usredotočena ponajprije na obranu zemlje, dok suradnjom s inozemnim oružanim skupinama nastoji kontrolirati prilike u susjedstvu.
Već više od dva desetljeća Iran je pod sumnjom da razvija nuklearni program, no zasad nema nuklearno oružje.
Iranska vojska ima oko 575.000 aktivnih pripadnika, što ju čini sedmom po snazi na svijetu. Iran posjeduje više od 4.000 tenkova i više od 1.000 raketnih bacača.
>Ubijena tri američka vojnika u Jordanu; Biden krivi Iran
Iranska oružana sila posjeduje dvije komponente, regularnu vojsku i Revolucionarnu gardu, od kojih obadvije imaju klasičnu strukturu. Ona se sastoji od kopnenih snaga, zrakoplovstva, mornarice i protuzračne obrane. Revolucionarna garda smatra se elitnim dijelom oružanih snaga. Ona ima prednost u novačenju kvalitetnih pripadnika a njezina je glavna zadaća zaštita i promicanje ideoloških ciljeva iranskog režima.
Revolucionarna garda ima ključnu ulogu u vojnoj strategiji
Revolucionarna garda aktivna je i u inozemstvu, primjerice bori se u Siriji na strani vladinih snaga, u Libanonu služi kao podrška Hisbollahu a u i Iraku podupire šijitske milicije. S druge strane, regularna vojska nema potrebnu logistiku za djelovanje izvan granica zemlje.
Regularna vojska inače je lošije opremljena od Revolucionarne garde, što upućuje na zaključak da Iran svoje strateške vojne ciljeve zasad prvenstveno vidi u inozemstvu.
Većina iranskih tenkova potječe iz sovjetske, američke i britanske proizvodnje iz vremena vladavine šaha. Općenito, veliki dio vojne opreme iz tog je doba, kad su Sjedinjene Američke Države naoružavale Iran, a dio iz kasnijih poslova s Rusijom i Kinom.
Zapušteno zrakoplovstvo, moćna nekonvencionalna komponenta zračnog ratovanja
Relativno svježe informacije pokazuju da je iransko zrakoplovstvo prilično zapušteno. Iran posjeduje samo dvjestotinjak borbenih zrakoplova, od kojih su neki također iz vremena suradnje sa SAD-om. Dijelom su također ruski a dijelom kineski, a neki su domaće proizvodnje. Navodno ih je borbeno spremno samo 65.
Međutim, Iran istodobno raspolaže moćnim sustavima protuzračne obrane koji su među najboljima na svijetu. Među njima su radarski sustavi većim dijelom iz ruske i kineske proizvodnje.
>Iranska Revolucionarna garda prijeti susjedima
Primjerice, Iran je 2016. kupio ruski sustav protuzračne obrane S-300, koji ima doseg blizu 200 kilometara i u stanju je zaštititi se i od raketa srednjeg dometa. Istodobno, sam Iran razvija vlastite balističke sustave koji u međuvremenu imponiraju svojom snagom.
Raketama koje je iranska Revolucionarna garda razvila u suradnji sa Sjevernom Korejom, Iran može gađati ciljeve u Perzijskom zaljevu, u Iraku i Afganistanu.
Osim toga, Iran posjeduje oko 100 raketa srednjeg dometa, od kojih neke mogu doseći ciljeve na udaljenosti većoj i od 2.500 kilometara. Praktički Iran može raketama gađati Atenu.
Suradnja s Kinom, Sjevernom Korejom i Rusijom, razvoj vlastite vojne industrije
Iran je razvio intenzivnu suradnju s Kinom, Sjevernom Korejom i Rusijom, od kojih kupuje rakete, tenkove i zrakoplove ili ih razvija zajedno s njima. 2001. Iran je od Ukrajine kupio dvanaest krstarećih raketa, koje se mogu opremiti nuklearnim bojevim glavama.
U međuvremenu, sam je Iran snažno razvio vlastitu vojnu industriju posebice u segmentima koji tek u posljednje vrijeme bivaju snažnije uključeni u vojne operacije. Primjerice, nakon agresije na Ukrajinu, Rusija od Irana kupuje veliki broj bespilotnih letjelica koje koristi u napadima na ukrajinske gradove i vojne položaje.
Ubrzano naoružavanje i nesklonost izravnom ratovanju
Iranska izdavanja za naoružanje prema procjenama zapadnih izvora porasla su 2021. za jedanaest posto u odnosu na godinu ranije i iznosili su oko 24,6 milijardi američkih dolara. Time Iran po izdatcima za naoružanje zauzima 14 mjesto na svijetu, više od Izraela.
Revolucionarna garda troši 34 posto iranskog vojnog proračuna, a njezini su izdatci porasli sa 14 posto.
Iran očito i nadalje nastoji svoje oružane snage opremiti u prvom redu krstarećim raketama i dronovima. Prema novijim informacijama, nakon Revolucionarne garde i redovna vojska u posljednje vrijeme dolazi u posjed takve vrste naoružanja.
Struktura naoružanja i prioriteti u razvoju i kupovini oružja ukazuju na to da Iran i dalje ostaje nesklon uključivanju u otvorene ratove. Umjesto toga, vlasti u Teheranu razvijaju nekonvencionalna oružja i intenzivno podupiru inozemne snage koje svojom borbom ostvaruju iranske strateške ciljeve.
Prema procjenama, Iran je između 2012. i 2018. izdvojio više od 16 milijardi dolara na pomoć sirijskim vlastima, Hisbollahu, šijitskim milicijama u Iraku, hutistima i palestinskim skupinama.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.