U proteklih je tjedan dana situacija u i oko Ukrajine eskalirala do razmjera koje vjerojatno ni najveći pesimisti nisu očekivali. Taman kad smo svi pomislili kako će nakon američkih izbora situacija krenuti ka deeskalaciji, dogodilo se nešto sasvim suprotno. Prvo su Ukrajinci počeli gađati Rusiju NATO raketama dalekog dometa, a onda su Rusi na Ukrajinu ispalili nešto za što još uvijek baš ne znamo što je niti što slijedi nakon toga, piše Borislav Ristić za Večernji list.
U medijima nema puno analiza, kao da vlada neka zavjera šutnje. Putin je bio štur pa je rekao kako se radi o sustavu Orešnik, hipersoničnoj raketi srednjeg dometa koja leti brzinom od 10 macha. Ukrajinci su, po običaju, rekli kako to nije ništa, dok zapadni mediji još uvijek govore kako je riječ o balističkoj raketi. Ipak je očito kako se radi o nečem krupnom čim je odmah nakon toga NATO sazvao hitan sastanak. Može se pretpostaviti kako će se na tom sastanku raspravljati koji je mogući NATO odgovor na udare Orešnikom po Dnjipropetrovsku. Ti su udari bili prva borbena upotreba hipersoničnih raketa u povijesti ratovanja.
>Šarić: Uskoro se navršava 110 godina od ‘pobjedonosnog Božića 1914.; hoće li biti živih do ovog?
S hipersoničnim raketama je jako teško izbjeći nuklearni armagedon
Osim toga, na prvu bi se reklo kako nema ništa posebno novo što bi se moglo reći o hipersoničnim raketama, naročito zato što i balističke rakete dostižu brzinu od 5 macha, što je isto tako zastrašujuće brzo. Rusi su ovu tehnologiju počeli razvijati šezdesetih godina, nakon čega su im se priključili i Amerikanci. Međutim, kako je to bilo vrijeme hladnog rata, obje su strane ubrzo zaključile kako su za strategiju uzajamnog zastrašivanja dovoljno dobri i balistički projektili. Za sustav odvraćanja bilo je poželjnije razvijati sustave brzog otkrivanja projektila, pa je hipersonična tehnologija ubrzo napuštena kao preskupa.
Sovjetski Savez i SAD su 1987. sklopili dogovor o zabrani upotrebe raketa srednjeg dometa, ali je Trumpova administracija jednostrano izašla iz tog sporazuma 2019. Trumpov motiv vjerojatno je bio njegov plan da razvija program Space Force, ali se ispostavilo kako su Rusi to iskoristili da bi nastavili s razvojem svojeg davno napuštenog programa hipersoničnih raketa srednjeg dometa.
Problem s hipersoničnim raketama je što je s njima jako teško izbjeći nuklearni armagedon. Ako nešto leti prema vama brzinom od 10 macha i može pogoditi svoj cilj u roku od 30 minuta, onda nema načina da na to odgovorite jer kada je otkrijete, ona je već blizu svog cilja. U eventualnom nuklearnom sukobu poanta je da oborite raketu odmah nakon što je ispaljena u atmosferu, prije nego je iznad vašeg teritorija.
>Ristić: Luda vremena
Udari Orešnikom potpuno su obesmislili bilo kakav sustav kolektivne sigurnosti
Crveni telefoni nemaju smisla u eri hipersoničnih raketa. U stvari, moglo bi se ispostaviti kako su udari Orešnikom potpuno obesmislili bilo kakav sustav kolektivne sigurnosti. Jer, što ako u manje od pola sata mogu biti uništeni svi nosači aviona, sve podzemne vojne baze, svi lanseri za interkontinentalne rakete itd.? Lako je razumjeti zašto ovo oružje izaziva jezu kod svih kojima je čovječanstvo priraslo srcu. Pritom ne treba zaboraviti da je Orešnik pokazao kako je sve to moguće izvesti bez upotrebe bojevih ili nuklearnih glava – samo čistom kinetičkom energijom.
Ako smo dosad svi zamišljali Armagedon kao horizont napučen ogromnim ružičastim pečurkama, Orešnik je pokazao da sve to možemo izvesti bez kršenja antinuklearnih međunarodnih konvencija UN-a i po ekološki prihvatljivim standardima. Ako sve ovo imamo u vidu, blizu je pameti pretpostaviti kako su udari Orešnikom potpuno promijenili pravila igre suvremenog ratovanja, ali i perspektive rata u Ukrajini.
Moglo bi se reći kako je Putin ovim udarima demonstrirao rusku globalnu vojnu dominaciju. Vidjet ćemo kakve je zaključke NATO iz toga izvukao. Ne bi se trebalo iznenaditi ako izaberu novu eskalaciju, pa i onu nuklearnu, jer odgovor na Orešnik nemaju. Radi se očito o globalnoj ratnoj kulminaciji bez presedana koja predstavlja ultimativni izazov za nadolazeću Trumpovu administraciju. Dugih pedeset dana je pred nama.
>Ristić: Povratak Trumpa u Bijelu kuću je ohrabrujuća vijest
* Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.
