Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov rekao je u četvrtak da Rusija nije zabrinuta zbog američkih i europskih sankcija kao kazne za invaziju na Ukrajinu jer je Rusija davno procijenila moguće sankcije i ojačala svoje gospodarstvo da ih izdrži.
“Predviđena je emocionalna reakcija tržišta i financijskog sektora. Poduzete su sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da ovo razdoblje završi što je prije moguće”, rekao je Peskov na tiskovnoj konferenciji.
Glasnogovornik Kremlja ismijao je ideju zapadnih diplomatskih i gospodarskih sankcija koje izoliraju Rusiju od ostatka svijeta u znak odmazde za invaziju na Ukrajinu.
“Jednostavno je nemoguće odsjeći zemlju poput Rusije željeznom zavjesom”, rekao je Peskov, referirajući se na Hladni rat.
“Naravno, mogli bismo imati problema s brojnim državama, ali s tim smo državama imali problema i prije toga”, rekao je.
Peskov je ponovio izjavu čelnika Vladimira Putina da su “demilitarizacija i denacifikacija” ciljevi Rusije, te je inzistirao da osvajanje Ukrajine nije cilj – osim ako Ukrajinci to ne učine neophodnim tako što će se previše odupirati.
Glasogovornik: “solidna većina” ruske javnosti podržava Putinovu odluku
“U idealnom slučaju, Ukrajina treba biti oslobođena i očišćena od nacista”, ustvrdio je. “Nitko ne govori o okupaciji. Takva formulacija je neprihvatljiva. Mi samo slijedimo ciljeve koje je postavio predsjednik, ostalo je pitanje izbora ukrajinskog naroda”, dodao je, prenio je Breitbart.
Glasnogovornik Kremlja inzistirao je da “solidna većina” ruske javnosti podržava Putinovu odluku da jednostrano odsjeće dvije “nezavisne republike” iz Ukrajine i potom napadne Ukrajinu kako bi ih “zaštitio”.
“Situacija je vrlo uznemirujuća, to je jako jako teško pitanje, ali kako je objasnio predsjednik u svom obraćanju, to je diktirano našim nacionalnim interesima, brigom za budućnost naše zemlje”, kazao je.
Putin se inače sastao s predstavnicima najvećih poduzeća, organizacija i tvrtki u različitim sektorima gospodarstva kako bi razgovarali o odgovorima na zapadne sankcije.
Ruska rublja pala je na rekordno nisku razinu nakon što je počeo ruski napad, donekle se oporavila u jutarnjim trgovinama nakon što je ruska središnja banka objavila da će podržati rublju intervencijama u stranoj valuti – mjera koja je posljednja poduzeta za stabilizaciju ruskog gospodarstva nakon što je pripojila Krim u 2014.
Njemačka vlada stavila je na čekanje ruski plinovod Sjeverni tok 2, a Sjedinjene Države uvele su sankcije protiv građevinskih tvrtki povezanih s tim projektom, stvarajući dodatnu neizvjesnost ruskom i svjetskom energetskom tržištu.
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.