Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte u utorak je izbjegavao izravno odgovoriti na pitanja o mogućem članstvu Ukrajine u vojnom savezu. Istaknuo je kako sadašnji prioritet mora biti jačanje pozicije Ukrajine u budućim mirovnim pregovorima s Rusijom. To treba postići slanjem dodatnog oružja. Državni tajnik SAD-a Antony Blinken smatra kako Ukrajina mora mobilizirati i mladiće od 18. do 25. godine.
> Fico u telefonskom razgovoru poručio Von der Leyen: U EU ne postoji konsenzus oko Ukrajine
Rutteove izjave, dane uoči sastanka ministara vanjskih poslova NATO-a, dolaze nekoliko dana nakon što je predsjednik Volodimir Zelenski izjavio kako bi proširenje članstva saveza na teritorij pod kontrolom Kijeva moglo okončati „vruću fazu“ gotovo trogodišnjeg rata u Ukrajini, gdje ruske snage napreduju dublje prema zapadnom susjedu, donosi britanski “Independent“.
Rutte: ‘Front se pomiče prema zapadu’
„Front se ne pomiče prema istoku. Polako se pomiče prema zapadu“, rekao je Rutte. „Stoga moramo osigurati da Ukrajina dođe u poziciju snage. Nakon toga bi ukrajinska vlada trebala odlučiti o sljedećim koracima, uključujući otvaranje mirovnih pregovora i način njihovog vođenja“.
> Biden od Kongresa traži još 24 milijarde dolara za Ukrajinu
Ukrajina treba uključiti mlađe ljude u vojsku kako bi uspjela u ratu koji Rusija vodi protiv nje, rekao je u srijedu američki ministar vanjskih poslova (državni tajnik) Antony Blinken.
Blinkenove izjave, u intervjuu za Reuters, odražavaju rastuće mišljenje među zapadnim dužnosnicima da Kijevu hitno trebaju dodatni ljudski resursi, kao i novac i municija kako bi okrenuli ruske dobitke na bojištima. Trenutno je dob za pozivanje u vojsku 25 godina.
> SAD poziva Ukrajinu da mobilizira 18-godišnjake
Blinken: ‘Mladići od 18 do 25 godina nisu u borbi’
„Uključivanje mlađih ljudi u borbu, mislim, mnogi od nas misle, nužno je. Trenutno, mladići od 18 do 25 godina nisu u borbi“, dodao je.
Bez spominjanja specifične dobne skupine, glavni tajnik NATO-a Mark Rutte izrazio je isto opće mišljenje.
„Moramo, očito, osigurati i da je dovoljno ljudi dostupno unutar Ukrajine“, rekao je Rutte novinarima. „Vjerojatno nam treba više ljudi koji će otići na prvu crtu bojišta.“
Neki ukrajinski vojni dužnosnici privatno priznaju da su manjak ljudskih resursa ozbiljan problem. Međutim, Kijev je odolio pozivima da proširi svoju mobilizacijsku kampanju, navodeći da nema dovoljno oružja za opremanje vojnika koje već ima.
Predsjednik Zelenski izjavio je da nema planova smanjiti dobnu granicu za mobilizaciju. Ukrajinski dužnosnici žele zaštititi najmlađe muškarce kako bi izbjegli daljnje demografske gubitke i pomogli u obnovi zemlje nakon rata.
> Zelenski nagovijestio: Rat bi se mogao završiti sljedeće godine
Ukrajina je ‘na putu’ prema članstvu u NATO savezu
Na summitu u Washingtonu u srpnju, čelnici 32 zemlje članice NATO-a inzistirali su na tome da je Ukrajina na „nepovratnom“ putu prema članstvu. Međutim, neke zemlje, predvođene SAD-om, oklijevaju poduzeti daljnje korake dok traje rat i dok granice zemlje nisu jasno definirane.
NATO je osnovan na principu da se napad na bilo kojeg saveznika smatra napadom na sve njih. Treba dodati i kako Savez dosljedno nastoji izbjeći uvlačenje u širi sukob s Rusijom koja je nuklearna sila.
Zelenski je naveo da bi, nakon završetka otvorenog sukoba, bilo koje prijedloge za pristupanje NATO-u trebalo proširiti na sve dijelove zemlje koji spadaju pod međunarodno priznate granice.
Na novinarska pitanja o tome, Rutte je odgovorio: „Moj stav je da ne ulazimo u sve te rasprave odjednom. Idemo korak po korak o tome kako bi mirovni proces mogao izgledati“.
Prvi korak, dodao je, mora biti „osigurati da Ukrajina ima sve što joj je potrebno kako bi došla u poziciju snage kada počnu pregovori o miru“.
Ukrajinski dužnosnici jasno su dali do znanja u utorak da neće prihvatiti nikakve polovične mjere ili privremena rješenja u vezi s članstvom u NATO-u.
> Scholz Kijevu obećao oružje, ali ne i pozivnicu u NATO
‘Gorko iskustvo’ s Budimpeštanskim memorandumom
Ukrajinsko ministarstvo vanjskih poslova izdalo je oštru izjavu u kojoj se navodi da Ukrajina „neće pristati na nikakve alternative, zamjene ili supstitute za puno članstvo Ukrajine u NATO-u“, pozivajući se na svoje „gorko iskustvo s Budimpeštanskim memorandumom“.
Prema međunarodnom sporazumu potpisanom prije 30 godina u mađarskoj prijestolnici, Ukrajina je pristala odustati od nuklearnog oružja iz sovjetskog razdoblja. Ono je predstavljalo treći najveći nuklearni arsenal na svijetu. Učinila je to u zamjenu za sigurnosne garancije od Rusije, SAD-a i Ujedinjenog Kraljevstva.
> Šarić: EU smije, a Rusija ne smije utjecati na države? Diplomacija je i dalje čin izdaje?
Izjava Ministarstva vanjskih poslova nazvala je Budimpeštanski memorandum „spomenikom kratkovidnosti u donošenju strateških sigurnosnih odluka“.
„Uvjereni smo da je jedina stvarna garancija sigurnosti za Ukrajinu, kao i sredstvo odvraćanja za daljnju rusku agresiju protiv Ukrajine i drugih država, potpuno članstvo Ukrajine u NATO-u“, stoji u izjavi.
Reflektirajući na svoj nedavni susret s izabranim predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom, Rutte je istaknuo da su Kina, Sjeverna Koreja i Iran stali na stranu Rusije. To predstavlja prijetnju za SAD i azijsko-pacifičku regiju.
„Kad god postignemo dogovor o Ukrajini, mora to biti dobar dogovor, jer ono što nikada ne smijemo dopustiti je ‘petica’ Kim Jong Unu i Xi Jinpingu i bilo kome drugome“, rekao je Rutte. Naglasio je da bi to samo potaknulo čelnike Sjeverne Koreje i Kine da podrže korištenje sile na drugim mjestima.
> Rusija u svoje izvješće uključila okupirane teritorije: ‘Narušava ukrajinski suverenitet’
Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: Narod.hr/Independent/Reuters
