Savjetnik Zelenskog koji je 2019. predvidio kada će se i kako dogoditi ruska invazija dao ostavku

Oleksij Arestovič
Foto: President.gov.ua / wikimedia commons

Oleksij Arestovič, glumac koji je studirao teologiju i diplomirao na vojnoj akademiji, dao je ostavku na mjesto savjetnika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Ova odluka uslijedila je nakon što je naišao na kritike zbog izjave koju je dao nakon napada na Dnjipro 14. siječnja. Rusi su, naime, izveli raketni napad, a raketa Kh-22 uništila je cijeli ulaz višekatnice u kojoj je živjelo više od 1100 ljudi. Arestovič je tada izjavio da je projektil navodno oborila ukrajinska protuzračna obrana, no to su ukrajinske zračne snage demantirale.

>Magazin IM-1776: Kako je kontroverzni oligarh Igor Kolomojski izmislio ‘slugu naroda’ Volodimira Zelenskog?

Nakon toga, Arestovič je ustvrdio da je objavio neprovjerene informacije. Arestovič je nedavno kritizirao i ukrajinski pristup prema Ukrajincima koji govore ruski, odnosno prema ideji da treba zabraniti ruski jezik u Ukrajini te je smatrao da će time Ukrajinci protiv sebe okrenuti jedan dio svog naroda. Smatra se da je oko ovog pitanja došlo do razlaza između Zelenskog i Arestoviča.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“…to će najvjerojatnije potaknuti Rusiju da pokrene vojnu operaciju…”

Inače, on je u intervjuu 2019. predvidio zašto bi Rusija mogla napasti Ukrajinu, te kada i kako. U videu ističe, kako je 99.99 posto vjerojatno da će doći do rata velikih razmjera između 2021. i 2022. zbog ukrajinske težnje za ulaskom u NATO. Također dodaje da bi Rusija u suprotnom apsorbirala Ukrajinu kroz narednih 10-12 godina.

Novinar: “Dakle ako se Ukrajina primi (..) u NATO, u tom slučaju možemo govoriti o vremenu, nekom datumu završetka rata na Istoku?
Arestovič: Ne, nećemo govoriti o ikakvom datumu prestanka rata, upravo suprotno, to će najvjerojatnije potaknuti Rusiju da pokrene vojnu operaciju velikih razmjera protiv Ukrajine zato što će nas morati poniziti po pitanju infrastrukture i pretvaranja svega u opustošeni teritorij kako bi NATO bio nevoljan primiti nas.
Novinar: Mislite da bi se Rusija usudila direktno sukobiti s NATO-om?
Arestovič: Ne, oni to moraju učiniti prije nego uđemo u NATO, učiniti nas nezainteresiranim za NATO… S vjerojatnošću od 99.99 posto, naša cijena za ulazak u NATO je veliki rat s Rusijom. A ako ne uđemo u NATO, onda će nas Rusija apsorbirati kroz idućih 10-12 godina. To je odlučujući trenutak s kojim se susrećemo sada.
Novinar: Čekajte, što je bolje između toga dvoje?
Arestovič: Naravno da je veliki rat s Rusijom i ulazak u NATO zahvaljujući porazu Rusije. To bi bila najbolja stvar.
Novinar: I kako može izgledati veliki rat?
Arestovič: Pa, to je zračna ofenziva, invazija četiri vojske kreirane na našim granicama, opsada Kijeva, pokušaj opkoljenja trupi raspoređenih u ATO zoni, anti-terorističkoj operativnoj zoni u Donbasu, proboj Perekopske prevlake na Krimu kako bi Krim dobio vodu, ofenziva s teritorija Bjelorusije, uspostavljanje novih narodnih republika, sabotažne aktivnosti, udari na kritične infrastrukturne objekte itd., zračna invazija. To je rat velikih razmjera. I njegova vjerojatnost je 99 posto.
Novinar: Kada?
Arestovič: Nakon 20.., 2021.-2022. su ključne godine.

Prema nekim podacima, Arestovič je od 1994. do 2005. radio u Glavnoj obavještajnoj upravi Ministarstva obrane Ukrajine.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.