Šef diplomacije BiH iz RS-a iskazao potporu veleposlaniku: Predsjedatelj Vijeća ministara dolazak nazvao ‘diplomatskim skandalom’

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

Predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u tehničkom mandatu Denis Zvizdić najavio je u četvrtak kako će prekinuti suradnju s veleposlanikom Hrvatske u BiH Ivanom Del Vechijom zbog njegova sudjelovanja u obilježavanju 9. siječnja kao dana Republike Srpske.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Ovim ste onemogućili bilo kakav vid našeg daljnjeg osobnog kontakta i suradnje”, napisao je revoltirani Zvizdić na svom Twitter profilu.

A dolazak veleposlanika Del Vechija u Banjoj Luci na proslavu Dana Republike Srpske, koja je odlukom Ustavnog suda proglašen neustavnim, prozvao diplomatskim skandalom i činom o kojemu se nema što raspravljati.

Zvizdić posebice ističe kako je Del Vechio bio jedini veleposlanik neke države-članice Europske unije koji je 9. siječnja došao u Banju Luku.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

>Reakcija na proslavu dana zločinačke tvorevine Republike Srpske: Zatražen povratak veleposlanika Del Vechia u Hrvatsku

Zgrožen sam prisustvom veleposlanika Republike Hrvatske Ivana Del Vechija na proslavi neustavnog dana Republike Srpske kao jedinog diplomate iz Europske unije“, napisao je Zvizdić.

Mediji su objavili Del Vechijevu fotografiju u društvu predsjedatelja Predsjedništva BiH Milorada Dodika, snimljenu na primanju kojega su u povodu obilježavanja praznika kojega je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, u sjedištu entitetske vlade priredili dužnosnici RS.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tijekom govora kojega je tom prigodom održao Dodik je izrijekom spomenuo nazočnost veleposlanika Rusije, Srbije i Hrvatske. “Na tome(dolasku) im hvala”, kazao je tada Dodik.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Igor Crnadak izjavio je u četvrtak u Banjoj Luci kako nema informacije o razlozima zbog kojih je hrvatski veleposlanik u BiH Ivan Del Vechio povučen na konzultacije u Zagreb, ali je dodao kako nema namjeru prekinuti suradnju s njim poput predsjedatelja Vijeća ministara BiH Denisa Zvizdića, koji je najavio upravo takav korak

Crnadak, ujedno jedan od čelnika Partije demokratskog progresa (PDP), oporbene stranke sa srpskim predznakom, kazao je na konferenciji za novinstvo kako se “ogromna gužva podignula oko toga tko će biti glasniji protiv dana RS” te kako osobno smatra da je to potpuno nepotrebno.

“Tko je došao (na obilježavanje 9. siječnja), a tko nije pitanja su za predstavnike tih država. Ne znam kakvu je instrukciju imao veleposlanik Del Vechio no ja nemam namjeru s njim prekidati suradnju”, kazao je Crnadak dodajući kako predsjedatelj Vijeća ministara Zvizdić, koji je na Twitteru osudio odlazak hrvatskog veleposlanika na obilježavanje dana RS u Banjoj Luci, “ima pravo na svoje stajalište o tome”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Komentirajući vanjskopolitičke prioritete BiH u predstojećem razdoblju Crnadak je kazao kako je uvjeren da će BiH tijekom 2019. godine dobiti status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, a da će odnosi s NATO-om ući u “vrlo zanimljivu” fazu.

“Naš je interes partnerstvo s NATO-om koje će funkcionirati, no očevidno je kako će se o prvom godišnjem programu (reformi) odlučivati na Vijeću ministara BiH u novom sazivu”, kazao je Crnadak sugerirajući kako se vlast koja je u odlasku na državnoj razini time neće baviti pa ni nacionalni godišnji plan reformi (ANP), nužan za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo u NATO-u (MAP), ne treba očekivati idućih nekoliko mjeseci.

Crnadak je kazao kako se pritom ne smije ignorirati pozicija SAD-a i pismo koje je s tim u vezi članovima Predsjedništva BiH uputio američki državni tajnik Mike Pompeo potičući vlasti u BiH da naprave iskorak ka članstvu u Alijansi.

Tome se već usprotivio aktualni predsjedatelj Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji želi spriječiti da BiH postane članicom NATO-a, no Crnadkovo je mišljenje kako se uloga SAD ne smije zanemariti, tim prije što je riječ o državi koja je jamac Daytonskog sporazuma i o čijem očuvanju ovisi i pozicija Republike Srpske.

“Oni koji su preuzeli obveze ne mogu se praviti da one ne postoje. To u međunarodnim odnosima tako ne ide”, kazao je šef bosanskohercegovačke diplomacije sugerirajući kako ne stoje Dodikove tvrdnje po kojima ranije donesene odluke o pridruživanju BiH NATO-u više ne vrijede.

Crnadak se u četvrtak založio i za jačanje regionalne stabilnosti, ali je kazao kako je preduvjet za to ukidanje “srednjevjekovnih” pristojbi koje je Kosovo nametnulo za robe uvezene iz BiH i Srbije.

Prema procjenama, formiranje novog Vijeća ministara BiH moglo bi potrajati i do proljeća, jer je u ovome trenutku još uvijek neizvjesno tko će, osim HDZ BiH i Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata činiti novu vladajuću većinu na državnoj razini s bošnjačke strane.

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nije bilo upoznato s odlaskom veleposlanika Ivana Del Vechija u Banju Luku na prijem povodom neustavno proglašenog dana Republike Srpske i on je zbog toga povučen u Zagreb na konzultacije, priopćilo je ministarstvo.

Osude su stigle i od ministra obrane Krstičevića i ministra branitelja Medveda.

“Što se tiče Čovića, neću komentirati, a što se tiče nazočnosti veleposlanika RH, koliko mi je poznato, MVEP nije bio upoznat s njegovim boravkom te je zatražilo njegovo očitovanje o nazočnosti. O sankcijama će odlučiti MVEP, ali je to u svakom slučaju neprimjeren postupak, posebice uvažavajući činjenicu da je na tom događaju odlikovan ratni zločinac, pravomoćno osuđen u Hrvatskoj.”, rekao je ministar Medved

>(VIDEO) Ministar Medved o proslavi ‘Dana RS’: ‘Dolazak hrvatskog veleposlanika je neprimjeren. O sankcijama će odlučit MVEP’

>Kako je nastala tzv. Republika Srpska – na čijoj je proslavi bio veleposlanik Republike Hrvatske?

Republika Srpska odlikovala ratnog zločinca

Čelnica RS-a tom je prigodom Željka Cvijanović odlikovala je više osoba, među njima posmrtno i bivšeg oficira JNA Slavka Lisicu, koji je u Hrvatskoj pravomoćno osuđen zbog ratnih zločina na području Šibenika.

Lisica je u Hrvatskoj osuđen na 15 godina zatvora zbog ratnih zločina na području Dalmacije,  kao zapovjednik oklopnih i topničkih postrojbi u sastavu Kninskog korpusa u rujnu 1991., temeljem Mladićeva naloga, zapovjedio topničke napade na Šibenik.

Cvijanović je izjavila da je posthumno odličje zaslužio kao neustrašivi ratnik i borac za slobodu srpskog naroda.

> Republika Srpska odlikovala osuđenog za napade na Šibenik: ‘Neustrašivi borac za slobodu srpskog naroda’

Tko je Slavko Lisica?

Lisica je bio general vojske bosanskih Srba, a prije toga je imao karijeru časnika JNA koju je okončao u činu pukovnika u tzv. Kninskom korpusu, kojim je zapovijedao Ratko Mladić.

Presudom Županijskog suda u Šibeniku Lisica je 1998. proglašen krivim za ratne zločine i osuđen na petnaest godina zatvora jer je kao zapovjednik oklopnih i topničkih postrojbi u sastavu Kninskog korpusa u rujnu 1991., temeljem Mladićeva naloga,zapovjedio topničke napade na Šibenik. U tim je napadima poginula jedna ženska osoba, a oštećena je katedrala Sv. Jakova, crkva Sv. Frane, samostan Sv. Frane, Biskupska palača, Nova crkva, tvrđava Sv. Mihovila, Knežev dvor – spomenici kulture I kategorije, crkva Sv. Ane, Palača Šižgorić-Galbijani, kuća Chiabo, zgrada teatra, kuća Iljadica, Mala Logga – spomenici kulture te veliki broj grobova, nadgrobnih ploča i spomenika na starom gradskom groblju. Oštećena je i gradska Vijećnica, crkva Sv. Ivana, crkva Sv. Vida, objekti i oprema TLM “Boris Kidrič”, “Vinoplod-Vinarije”, objekti TEF-a, tvornice plastičnih prerađevina “Poliplast”, “Izgradnje”, RO “Luka”, hoteli “Jadran” i “Krka”, objekti, oprema i 120 vozila “Autotransporta”.

Vrhovni sud Hrvatske presudu Lisici potvrdio je 2001. godine odbivši njegovu žalbu na presudu šibenskog suda.

Slavko Lisicaumro je u Beogradu 2013. godine, a jučer je odličje, koje mu je dodijeljeno posthumno, uručeno njegovom sinu.

 

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.