Slučaj Trumpova osiguranja: Je li još uvijek moguće ustrajati na ‘muškim’ i ‘ženskim’ poslovima?

Objavio
Ivo Lovrić
-
ženskim
Foto: Montaža Narod.hr / FaH / snimke zaslona

Pokušaj atentata na Donalda Trumpa ukazao je na propuste američkih sigurnosnih službi, a neki detalji pritom skreću pozornost na temu koja se tiče strukture društvenih odnosa: položaj žena u društvu i tobožnju jednakost.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Među osobama koje su bile zadužene za Trumpovu sigurnost bilo je i nekoliko žena. Njihovo ponašanje pritom je pokazalo podudarnost s tradicionalnim stereotipima, izazvalo predrasude ali i pokrenulo raspravu o ulozi spolova u svakodnevici.

Na snimkama koje prikazuju smušenost Trumpovih tjelohranitelja vidljiva je između ostaloga nespretna reakcija žene koja je zadužena za njegovu sigurnost. Umjesto da slijedi jasnu proceduru postupka prema štićenoj osobi u takvim okolnostima, ona se cijelo vrijeme bavi vlastitim revolverom.

Možda će vas zanimati

Pravobraniteljica Ljubičić budućnost žena vidi u rudnicima? Hrvatska

Pravobraniteljica Ljubičić budućnost žena vidi u rudnicima?

Višnja Ljubičić u svom se Izvješću o radu za 2022. godinu među ostalim dotakla podataka o udjelu žena u određenim djelatnostima

Ne zna treba li ga izvaditi, pa treba li ga zatim spremiti, dok pokraj nje život kandidata za američkog predsjednika visi o koncu. Na sličnim snimkama stječe se dojam da se pripadnica osiguranja krije iza Trumpa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Agentice koje su trebale štititi američkog predsjedničkog kandidata pokazale su se nedoraslima toj ulozi. Ta činjenica u prvi mah nameće dva zaključka: Kao prvo, riječ je o vrlo neugodnoj situaciji za američku sigurnosnu službu, kao drugo, to se može dogoditi svakome.

Jesu li žene dorasle ‘muškim’ poslovima, a muškarci ‘ženskim’?

No, postoji i ono treće. Neki američki mediji pitaju se jesu li žene doista dorasle nekim poslovima. Ili, jasnije, jesu li žene dorasle “muškim” poslovima a muškarci “ženskim”, odnosno, postoje li tipični “muški” i “ženski” poslovi?


Žena može voziti rovokopač, muškarac može biti odgajatelj u vrtiću. To je poznato i dokazano, u međuvremenu postoji niz odgovarajućih primjera. Međutim, pitanje je može li svaka žena raditi neki od “tipičnih muških” poslova, a svaki muškarac neki od “tipičnih ženskih”.

>Američke tajne službe pod istragom zbog atentata na Trumpa

Odgovor je negativan, jer nitko, neovisno o spolu, ne može raditi svaku vrstu posla. I time bi priča bila završena, kad ne bi bilo društvenih uloga u kojima je jedan spol prikladniji od drugoga.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Žene u ideološkom žrvnju

U ovom trenutku u priču se upliće ideologija. Nastojanje da se pod krinkom jednakosti izbrišu razlike među spolovima, što je u međuvremenu poprimilo razmjere opće kampanje u cijelome svijetu, dovodeći do apsurdnih situacija.

“Čarobne” riječi poput raznolikosti, jednakosti i uključivosti predstavljaju pogonsko gorivo woke ideologije, koja se između ostaloga odlikuje time da rubne skupine i pojave stavlja u središte društva, a njihove interese proglašava društvenim prioritetima.

U Americi se taj trend naziva “DEI”, što je akronim sastavljen od početnih slova riječi “diversity”, “equity” i “inclusion” (raznolikost, jednakost, uključivost). U međuvremenu je taj trend poprimio svojstva ideologije.


Zapadna civilizacija, utemeljena na kršćanskim vrijednostima, u sebi sadrži i norme koje potiču raznolikost, jednakost i uključivost, kao što potiču i snošljivost i druge vrijednosti utemeljene na poštivanju ljudskog dostojanstva.

Rušenje vrijednosnog sustava i kršenje prava pod krinkom njihove zaštite

Organizacija društava i politički sustavi međutim nisu nikad u stanju doseći ideal, stoga i zapadna društva obiluju nedostatcima glede navedenih vrijednosti.

U drugoj polovici dvadesetoga stoljeća postupno se razvila ideja da se taj kršćanski vrijednosni sustav sruši i umjesto njega etablira novi, utemeljen na proizvoljnom tumačenju društvenih potreba, na eliminiranju tradicije i načela većine. Kao rezultat toga nastali su ideološki izdanci poput woke ili spomenutog “DEI”.

>Miro Kovač: ‘Prava žena u Hrvatskoj možemo štititi i bez Istanbulske konvencije’

Prema navodima CNN-a, brojne američke savezne države nastoje u posljednje vrijeme nastoje izmijeniti normativni sustav koji se tiče “DEI”-a.


Istraživanje centra Pew Research pokazalo je da 52 posto zaposlenih odraslih u SAD-u ima “DEI” treninge ili sastanke na poslu, a 33 posto njih ima na poslu nekoga nadležnog za promidžbu toga trenda.

Izazov jednakosti i opasnost nove diskriminacije

No, u posljednje vrijeme neke američke tvrtke smanjuju aparate za promidžbu toga trenda ili mu se otvoreno suprotstavljaju.

Raznolikost, jednakost i uključivost ideje su koje bi trebale promicati dostojanstvo zapostavljenih, međutim, kritičari upozoravaju da promiču diskriminaciju. Mnogi Amerikanci kažu da su takvi programi usmjereni prvenstveno protiv bijelaca.

Raznolikost je uvažavanje razlika neovisno o rasi, dobi, etničkoj pripadnosti, vjeroispovijesti, spolu, seksualnoj orijentaciji, fizičkoj sposobnosti ili drugim vidovima društvenog identiteta.

Jednakost se očituje u pravičnom odnosu prema svakome i jednakim mogućnostima za svakoga. Uključivost je pak poštivanje svačijih potreba i stvaranje kulture u kojima se svatko ohrabruje da izrazi svoje ideje i perspektive.

Manjine kao ideološka poluga

Američki zakon o građanskim pravima iz 1964. zabranjuje diskriminaciju pri zapošljavanju na temelju rase, vjere, spola, boje kože i etničke pripadnosti.


Slijedile su tužbe zbog diskriminacije, a potom su mnoge tvrtke počele donositi strategije zaštite od diskriminacije. Trend se proširio na državna tijela, na međunarodne institucije, a u međuvremenu u Europi je stanje u tom pogledu isto kao u Americi. Nečije sposobnosti nisu više u prvom planu, važnija je njegova boja kože, spol ili činjenica da pripada nekoj manjini.

Pritom je definicija manjine doživjela sve širu primjenu, pa se od početnih rasnih ili etničkih manjina raširila na svjetonazorske, spolne i druge vrste. Svatko može sam odrediti pripada li ili ne pripada nekoj manjini.

Teoretski je moguće da se u zakon uvrsti zaštita osoba koje su rođene kao muškarci ali su u međuvremenu umislili da su trudnice. Ili ljudi koji se smatraju semaforima. Bilo što, bitno je da se ne povrijedi ničije pravo na autonomno definiranje vlastitog identiteta.

Jesu li žene zaintesirane za sva ‘prava’ koja im se nude?

Ti ideološki trendovi spojili su se s tradicionalnim nastojanjima zaštite prava žena. U međuvremenu nije važno samo pitanje je li određenoj društvenoj kategoriji, u ovom slučaju ženama, omogućeno da u punini uživaju svoja ljudska prava. Pod pravima žena sada se navodi i primjerice pravo na pobačaj. Kao i druga “prava”, neovisno o tome želi li većina žena uopće uživati takva prava.

>Feminizam protiv krunice: Anatomija degradacije

Radikalni feministički pokreti pod krinkom borbe protiv patrijarhata nastoje uvesti vladavinu žena. Pritom pokušavaju dokazati da su sve žene sposobne obavljati sve poslove, uključujući i one koji se smatraju muškima.

Ta nastojanja ponajmanje su usmjerena na zaštitu ljudskog dostojanstva, štoviše, ona ciljaju na promjenu vrijednosnog sustava, ignoriranje prirodnog zakona i poništenje tradicionalnih vrijednosti.

U određenom smislu, sve se svodi na pitanje je li primjerice rad žene u rudniku kršenje ili zaštita njezinih prava. Što je potom često povezano i s pravima drugih.

Moglo bi se navesti niz mogućih primjera. Recimo, je li napredovanje žena u pilotskom pozivu uvijek u skladu s njihovim sposobnostima, ili je to rezultat potrebe za “ženskim kvotama”. Slično je i u brojnim drugim poslovima.

>Islamofemistica na čelu Marša žena: Mrziteljica Židova i pobornica šerijata postala ikona antifašista i pokreta za prava žena

U kojem su slučaju žene žrtve predrasuda?

Poštivanje ljudskog dostojanstva podrazumijeva i borbu protiv predrasuda, kao i omogućavanje svakoj osobi da ostvaruje svoja prava, da slijedi svoje interese i potrebe.

No, društveni trendovi posljednjih desetljeća to pravilo koriste kako bi unijeli zbrku u društvo, u korist određenih skupina. Borba za prava žena često zapravo nije borba za prava žena općenito, nego iskorištavanje žena za ostvarivanje političkih ciljeva. Slično je i s pripadnicima drugih društvenih skupina.

Žena može biti tjelohranitelj, zašto ne. No, sva dosadašnja iskustva u svim spoznajnim mehanizmima upućuju na to da muškarci u pravilu posjeduju razvijenije pretpostavke za tu ulogu. Ili za neke druge uloge, kao što žene u pravilu sa svojim darovima imaju veće sposobnosti za neke druge uloge.

No takav pristup u današnjem općem izričaju nema prođu, jer se suprotstavlja novim agresivnim ideologijama usmjerenima protiv ustaljenog vrijednosnog sustava.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

VEZANI ČLANCIVIŠE OD AUTORA

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.