Stanovnici Krima u velikom su se broju u nedjelju odazvali referendumu o pripojenju Rusiji i pokazali svoju privrženost Rusiji, a regionalna vlast već predviđa njihov rekordan odaziv.
Referendum na kojemu se 1,5 milijuna birača treba izjasniti za integraciju s Ruskom Federacijom ili veću autonomiju unutar Ukrajine odvija se uz prisutnost ruskih vojnih snaga koje su uz prorusku miliciju već dva tjedna raspoređene u regiji.
U Sevastopolju, povijesnome gradu u kojemu je već više od 200 godina stacionirana ruska Crnomorska flota građani su na birališta izašli u velikom broju već u ranim jutarnjim satima, a u prvih pola sata, kako prenosi novinar France Pressea, glasačke je listiće ispunilo 65 posto upisanih na izbornim listama.
U Bakčisaraju, “glavnome gradu” tatarske muslimanske zajednice na Krimu, čiji su vođe pozvali na bojkot referenduma, Tatara nije ni bilo na ulicama. Samo su Ukrajinci ruskoga podrijetla glasali s puno entuzijazma, radujući se što će uskoro dobiti priliku odbaciti ukrajinske putovnice i nadajući se boljem životu nakon moskovskih subvencija. Agencije javljaju da je nekim novinarima ulaz na određena biračka mjesta u Sevastopolju i Simferopolju bio onemogućen.
“Ovo je povijesni trenutak, svi će biti sretni. Počinje novo razdoblje”, rekao je novinarima proruski orijentirani krimski premijer Sergej Aksjonov pošto je glasao u Simferopolju.
Na poluotoku s većinskim ruskim stanovništvom gotovo nitko ne sumnja u ishod današnjeg referenduma. Samo su pripadnici ukrajinske i tatarske manjine, njih 37 posto pozvali na bojkot. Zadnji je poziv na bojkot stanovnicima Krima u noći na nedjelju uputio privremeni ukrajinski predsjednik Oleksander Turčinov. On je osudio “pseudo-referendum što ga je organizirala marionetska krimska pseudo-vlast pod kontrolom ruskih trupa” te kazao kako njegovi rezultati “ni u kojemu slučaju neće biti odraz stvarnih osjećaja stanovnika Krima”.
Šef njemačke diplomacije Frank-Walter Steinmeier osudio je iznimno opasno stanje na Krimu, obećavši u ponedjeljak “odgovor” EU-a, ukoliko Rusija ne odustane od svojih planova u zadnji trenutak. “Ako Rusi ne odustanu od svojih planova u posljednji trenutak ministri vanjskih poslova EU-a u ponedjeljak će im iznijeti svoj odgovor”, rekao je Steinmeier za Welt am Sonntag. “Zasad Rusi odbacuju bilo koju ponuđenu opciju i očito žele stvoriti presedane na koje ne možemo pristati”, kazao je.
Zamjenik ukrajinskog premijera Vitalij Jarema izrazio je bojazan od invazije na kontinentalnu Ukrajinu te u intervjuu objavljenom u nedjelju rekao kako su na Krimu, u blizini granice s pokrajinom Herson na jugu zemlje već postavljeni raketni bacači Grad.
Spor između Moskve i Washingtona prerastao je u najtežu diplomatsku krizu između Rusije i Zapada nakon pada SSSR-a 1991. i mogao bi dugoročno utjecati na odnose između dviju velikih sila. Osim pitanja budućnosti Krima, nastala kriza probudila je i separatističke osjećaje među stanovnicima rusofonih industrijskih uporišta na istoku zemlje. Razmještaj ruskih vojnih snaga na granicama, pojačan porukama Moskve o potrebi zaštite rusofonog stanovništa na Krimu među brojnim Ukrajincima izaziva nelagodu i bojazan da bi ruska vojska, unatoč negiranju Moskve, mogla krenuti na Kijev.
Iako će prvi neslužbeni rezultati referenduma biti objavljeni u 19.00 sati po srednjoeuropskom vremenu u Sevastopolju su ruske zastave odavno preplavile ulice, a u Simferopolju na jednoj zgradi već stoji natpis “Mi smo u Rusiji”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
