Britanija i Izrael ovaj će tjedan raznim događanjima obilježiti stotu godišnjicu Balfourove deklaracije kojom je udaren temelj izraelskoj državi, dok palestinsko stanovništvo i dalje uporno i neuspješno traži da se Britanija ispriča za taj, po njima, sramotni povijesni dokument.
Balfourova deklaracija je zapravo pismo, na jednoj stranici i sa 67 riječi, što ih je britanski ministar vanjskih poslova Arthur James Balfour uputio lordu Walteru Rothschildu, vođi židovske zajednice u Engleskoj, 2. studenoga 1917.
U pismu se kaže da britanska vlada podupire prijedlog stvaranja židovske države u Palestini – iako se ne koristi termin “država” nego “nacionalni dom za židovski narod” – pod uvjetom da taj čin neće negativno utjecati na arapsko stanovništvo već nastanjeno u Palestini.
Balfourova deklaraciji prvi je dokument uopće kojim je neka vlada poduprla uspostavu židovske države u Palestini.
Ta britanska inicijativa bila je važan korak u procesu koji je u konačnici 1948. doveo do proglašenja neovisne izraelske države.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu doputovat će u London kako bi 2. studenoga, točno na stotu obljetnicu deklaracije, sudjelovao na svečanoj večeri tim povodom. S njim će biti i premijerka Theresa May i sadašnji Lord Balfour, nasljednik političara čije ime deklaracija nosi.
Uoči obljetnice britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson ponovio je kako Britanija podupire rješenje dviju država.
Uoči obljetnice, u tekstu objavljenom u nedjelju u dnevnom listu The Telegraphu, britanski ministar vanjskih poslova Boris Johnson podsjetio je na stajalište Londona oko izraelsko-palestinskog pitanja.
“Uopće ne sumnjam da je jedino održivo rješenje” ono o dvije države za dva naroda, piše Johnson.
On je podsjetio na “nesporni moralni cilj” Balfourove deklaracije, ali je isto tako naglasio da dio dokumenta u kojem se poziva na zaštitu “nežidovskih zajednica u Palestini” nije u potpunosti realiziran.
London podržava “dvije neovisne i suverene države” s Jeruzalemom kao “podijeljenim glavnim gradom”, naglasio je britanski šef diplomacije.
Međutim, uz događanja kojima će se slaviti deklaracija, najavljuje se da će se u Britaniji održati i prosvjedi protiv nje.
Izraelci slave, Palestinci govore o izdaji
Dok Izraelci vjeruju da je taj tekst temelj moderne izraelske države i održat će tomu u čast posebnu sjednicu Knesseta, Palestinci u njemu vide prevaru. Pismo nazivaju prvom od mnogih izdaja svijeta.
Iako palestinske organizacije već mjesecima pokušavaju prisiliti Britaniju da se ispriča za deklaraciju, Theresa May uporno odbija te zahtjeve, a prošli je mjesec nazvala deklaraciju “jednim od najvažnijih pisama u povijesti”.
U travnju je britanski Foreign Office priopćio da nema nikakvu namjeru ispričati se. “Ponosni smo na svoju ulogu u stvaranju Države Izrael”, priopćeno je iz tog ministarstva. “Sada je zadaća potaknuti korake prema miru”.
Pokret Fatah osudio je prošli tjedan najavljenu proslavu u Londonu, kao i izjave Therese May za koje kažu da predstavljaju pokušaj legitimiziranja okupacije palestinskih teritorija.
Munib al-Džarub, Fatahov dužnosnik za javnu diplomaciju, pozvao je britansku vladu da prihvati povijesnu, pravnu, političku, financijsku i moralnu odgovornost za implikacije Balfourove deklaracije te da se ispriča Palestincima za katastrofu i nepravde koje su proživjeli te da ispravi “povijesnu katastrofu” priznavanjem neovisne palestinske države s istočnim Jeruzalemom kao glavnim gradom.
Lord Balfour zabrinut jer Izrael ne živi u duhu odredbi o zaštiti Palestinaca
I nasljednik Arthura Jamesa Balfoura – Lord Roderick Balfour – onaj koji će biti na svečanoj večeri s May i Netanyahuom – uoči obilježavanja obljetnice deklaracije rekao je za britanski Daily Telegraph kako Izrael ne poštuje onaj dio deklaracije koji ističe da se moraju poštivati “građanska i vjerska prava nežidovskih zajednica u Palestini”.
U pismu čiji bi original British Museum mogao nakratko ustupiti Izraelu povodom obljetnice, stoji: “Vlada njezina veličanstva gleda s odobravanjem na uspostavu nacionalnog doma za židovski narod u Palestini i iskoristit će svoj utjecaj na najbolji način kako bi olakšala postizanje tog cilja, s time da se podrazumijeva da ništa neće biti učinjeno što bi moglo dovesti u pitanje građanska i vjerska prava nežidovskih zajednica u Palestini ili prava i politički status koje uživaju Židovi u bilo kojoj drugoj zemlji”.
Balfour, koji je posjetio Izrael nekoliko puta u svojstvu bankara, nazvao je deklaraciju svog pretka “velikom humanitarnom gestom”, ali i istaknuo da je zabrinut jer Izrael ne živi u duhu odredbi o zaštiti prava Palestinaca.
“Rečenica je vrlo jasna ali se ne poštuje. To nekako treba ispraviti”, rekao je u intervjuu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa