Foto: Fah

Sud Bosne i Hercegovine odbio je u nedjelju zahtjev državnog odvjetništva za pritvaranje te naložio puštanje na slobodu nekadašnjeg zapovjednika 5. Korpusa Armije BiH Atifa Dudakovića i još 12 bivših bošnjačkih časnika i vojnika osumnjičenih za ratne zločine počinjene u zapadnoj Bosni.

> Tko je Dudaković – kojeg se teretilo i za zločine nad Hrvatima te ubojstvo generala HVO-a Vlade Šantića?

Jedna od odvjetnica osumnjičenih Nihada Buturović potvrdila je u nedjelju za medije kako je nakon rasprave Sud BiH odlučio pustiti da se sa slobode brani trinaest osumnjičenih za ratni zločin dodajući da su im određene mjere zabrane.
“Još uvijek nije poznato o kojim mjerama zabrane je riječ, a najvjerojatnije se radi o zabrani međusobnog komuniciranja i zabrani komuniciranja s ispitanim svjedocima”, rekla je Buturović novinarima ispred Suda BiH.
General Dudaković i ostali bi uskoro trebali biti pušteni na slobodu.

Državno odvjetništvo ranije je zatražilo određivanje pritvora za osumnjičene koji su uhićeni u petak na području Bihaća.

Oni se terete za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima i vojnicima te pripadnicima postrojbi Autonomne pokrajine zapadne Bosne Fikreta Abdića tijekom 1994. i 1995.

Ovaj slučaj izazvao je oštre reakcije bošnjačkih političara i javnosti u Bosni i Hercegovine, a bošnjačke političke stranke i mediji okarakterizirali su Dudakovića i ostale uhićene kao heroje, dok je istodobno srpska javnost u BiH tvrdila kako su u pitanju zločinci.

Pripadnici nekoliko hrvatskih braniteljskih udruga iz BiH podnijeli su prošle godine Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske zahtjev za Dudakovićevim procesuiranjem zbog zločina koje je počinio kao pripadnik tzv. JNA na području Zadra 1991., a obitelj generala Hrvatskog vijeća obrane iz Bihaća Vlade Šantića ga smatra odgovornim za njegov nestanak i ubojstvo u ožujku 1995.

Hrvatskoj javnosti Dudaković je ostao upamćen i kao zapovjednik 5. Korpusa Armije BiH koji se rukovao sa zapovjednikom 1. Gardijske brigade HV-a Marijanom Marekovićem u mjestu Tržačkim Raštelima kojim je na kraju oslobodilačke akcije Oluje označeno i oslobađanje zapadne Bosne koja je bila u potpunom okruženju srpskih snaga tri i pol godine.

Izvor: Hina/gs