Četiri se puta u posljednjih osam mjeseci između Hrvatske i Njemačke, iza zatvorenih vrata institucija EU, događao žestok verbalni okršaj zbog Bosne i Hercegovine, kad se pripremalo zajedničko stajalište EU o toj državi, piše vecernji.hr
Naime, Njemačka inzistira da BiH bude uređena kao građanska država, što je koncept po kojem građanin prava crpi i uživa kao građanin i pojedinac, a ne kao pripadnik neke (etničke) skupine i kao takav primjenjiv je u većini država, a Hrvatska se tome protivi, apostrofirajući specifičnost BiH te smatrajući da bi takvo rješenje imalo kobne posljedice po stabilnost te države i po hrvatski narod te inzistira na izmjeni izbornog zakonodavstva kao preduvjetu i jamstvu jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda.
Za komentar smo pitali bivšeg ministra vanjskih poslova Davora Ivu Stiera.
“Pozicije RH su vrlo jasne, BiH je država triju ravnopravnih konstitutivnih naroda – Hrvata, Srba i Bošnjaka i svih građana. Potrebne su reforme izbornog zakonodavstva i zbog presude Europskog suda za ljudska prava, ali i zbog presude Ustavnog suda BiH, da se ispravi sadašnja situacija gdje ravnopravnosti de facto nema. Ona je ostala samo na papiru. U tome Hrvatska gleda dobrobit cijele BiH, ne samo Hrvata jer jedino na taj način BiH može funkcionirati”, rekao je za narod.hr Davor Stier.
“Hrvatska je inzistirala da se takvo načelo naglasi jer ono nije bilo naglašeno u ranijim dokumentima Europske unije. Početak je bila Rezolucija Europskog parlamenta 2014. godine. U dokumentu Europskog vijeća nije bilo takve formulacije, ali su ipak ušle i u zaključke ministara vanjskih poslova iz prosinca 2016. godine i u stajalište Europske unije na Vijeću sigurnosti UN-a kad je bila rasprava o BiH u studenom 2016. i u lipnju 2017. Bez obzira na žešće rasprave ipak je to načelo naglašeno ne samo kao stajalište Hrvatske već i kao stajalište Europske unije”, dodaje.
“S Njemačkom se treba raditi jer po pitanju situacije u BiH nije se u periodu nakon 2000. slalo ispravne signale o tome što bi trebalo biti najbolje za funkcionalnost BiH, triju konstitutivnih naroda. Sada se treba i dalje to naglašavati u komunikaciji s Njemačkom i ostalim članicama Europske unije. Tu je Hrvatska ipak uspjela u želji da to uđe u dokumente Europske unije. Mislim da je dobro da se postavila na taj način i da se i dalje postavlja tako”, kaže nam.
Taj spor oko koncepta BiH jedan je od elemenata u kojem treba promatrati njemački oštri stav prema Hrvatskoj u vezi s arbitražom sa Slovenijom.
“Moramo se naviknuti da Hrvatska ima stajališta koja neće uvijek biti ista možda kao i Njemačka, ali ne trebamo se libiti artikulirati to. Ipak nam je uspjelo da to načelo uđe u službene dokumente. Na kraju se i Njemačka složila s tim. Treba raditi na konkretnom artikuliranju te politike prema BiH i osim Europske unije je važno uključiti i američke saveznike. U krajnoj liniji imate otvoren i dijalog sa Turskom i Ruskom Federacijom jer one su članice Vijeća za implementaciju mira. Važno je što se tiče zapade politike da bude otvoren dijalog između EU i SAD-a, a Hrvatska mora i dalje inzistirati na svojim pozicijama. Jedino ako smo jasni možemo nešto postići. Prioritet treba biti reforma izbornog zakona u BiH, kao što je Ustavni sud BiH presudio na temelju apelacije Bože Ljubića”, zaključuje Stier
Tekst se nastavlja ispod oglasa
