Šveđani će do 2050. postati manjina u svojoj zemlji: Pogledajte što se već sada događa u Malmöu

malmou
Malmö, izvor: iStock

U svjetlu ogromnih demografskih promjena s kojima se Švedska suočava, podaci pokazuju da većina studenata u švedskom gradu Malmöu ima imigrantsko podrijetlo. Vijest je potaknuo zahtjev za osnivanjem novih obrazovnih ustanova u kojima migranti mogu učiti na svom materinjem jeziku, posebno arapskom, uz tvrdnju da je švedski sada “manjinski jezik”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prema web-stranici gradske lokalne uprave, jedna trećina stanovnika Malmöa rođena je u inozemstvu; Irak je najčešća zemlja rođenja, dok su Sirija i druge zemlje Bliskog istoka također visoko na listi.

>Dr. sc. Šterc: ‘Proces zamjene stanovništva u Hrvatskoj počeo je prije otprilike tri godine’

Međutim, demografska transformacija daleko je izraženija kada se promatraju najmlađe dobne skupine. Podaci pokazuju da dvije trećine osoba u dobi od pet do 19 godina imaju useljeničko podrijetlo, a u taj podatak također nisu uključeni treća generacija useljenika i nacionalne manjine, javlja Remix.

>Dijanović: Bez povratka kršćanskim vrijednostima, kulturi života i zdravome patriotizmu zapadna civilizacija nema budućnost

Izvanredna profesorica socijalnog rada, Erica Righard, koja radi na Sveučilištu Malmö, napisala je u svom izvješću da demografske promjene predstavljaju “nove izazove za integraciju”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
>Finkielkraut: Očita je “velika zamjena” stanovništva, povijesni narodi postaju manjine

Konzervativci u Švedskoj već dugo ukazuju na Malmö kao na vjesnika budućnosti kojoj se većina Šveđana i dalje protivi, jer se grad potpuno transformirao iz gotovo svih etničkih Šveđana u multikulturalno područje obilježeno urbanim propadanjem, zabranjenim zonama pod kontrolom klanova migranata i grad nesiguran za žene na mnogim mjestima.

>Popis pokazao: Engleska i Wales više nisu većinski kršćanske; u nekim gradovima manjine postale većina

Podaci također pokazuju da su migranti i oni migrantskog porijekla odgovorni za veliku većinu ubojstava, pucnjava, grupnih silovanja i pljački u Švedskoj.

Izvješće također potvrđuje ono što je nekoć odbačeno kao desničarska retorika i teorija zavjere.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Očekuje se da će se Righardino istraživanje koristiti u integracijskom radu Malmöa, što znači da postoji velika mogućnost da se njezine preporuke zaista i provedu.

Izvješće pokazuje da je švedski jezik manjine i stoga se više ne predlaže kao glavni jezik nastave. Kad bi učenici u gradu poučavali na svom materinjem jeziku, “škola bi bila bolja”, tvrdi se u izvješću objavljenom 27. prosinca.

Šveđani krenuli prema statusu manjine?

Godine 2021. Kyösti Tarvainen Ph.D., umirovljeni finski profesor i istraživač na Odjelu za matematiku i analizu sustava na Sveučilištu Aalto u Helsinkiju, predvidio je da će Šveđani postati manjina u vlastitoj zemlji do 2050. ako se trenutačni trendovi useljavanja nastave.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U uvodniku napisanom za švedske novine Folkbladet, Tarvainen rekao je: ”Švedski parlament je 1975. jednoglasno odlučio da je Švedska multikulturalna zemlja. Tada su više od 40 posto useljenika bili moji sunarodnjaci, Finci. Situacija se promijenila. Godine 2019. 88 posto neto useljenika bili su nezapadnjaci, a 52 posto muslimani. Stoga se velika kulturološka promjena dogodila u imigrantskoj populaciji, budući da se najveća grupa promijenila iz Finaca u muslimane.”

Righard također ističe da učenici ne mogu postići više ocjene jer “veliki dio učenika nema” dovoljno bogat vokabular švedskog jezika. Ona predlaže da se u škole u Malmöu uvede drugi jezik kako bi učenici učili na svom materinjem jeziku.

”Kad ljudi govore o integraciji, obično misle da se useljenička manjina treba integrirati s domaćom većinom. Ali u gradovima bez brojčane većine morate razmišljati o integraciji na drugačiji način”, rekla je Righard koja je inače aktivistkinja za prva migranata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.