Pobačaj je desetljećima bio i ostao jedna od najkontroverznijih tema. Do 1973. godine, bio je u potpunosti zabranjen u 30 sjedinjenih američkih država, a u posebnim slučajevima, kao što su trudnoće uslijed silovanja ili incesta bio je dopušten u drugih 20 država. No te godine je Vrhovni sud, u slučaju Roe protiv Wadea, odlučio promijeniti zakone i postaviti nove smjernice za omogućivanje pobačaja tijekom prvog tromjesečja trudnoće, tj. prvih 12 tjedana.
Godine 1995. u SAD-u je odobren pobačaj djelomičnim rođenjem, koji se primijenjivao samo u dva posljednja tromjesječja trudnoće. Tim načinom potaknulo se rođenje djeteta, a pobacilo ga se u posljednjim trenucima prije potpunog poroda. Takav pobačaj je, očekivano, izazvalo prijepore i skandal, pa je zabranjen 2004. godine.
Neke države su u međuvremenu postrožile zakone ograničavajući slučajeve u kojima je pobačaj legalan, uvodeći ultrazvuke. Većina država dozvoljava abortus do 24. tjedna, a u devet država nema nikakvog ograničenja.
U lipnju ove godine Vrhovni sud odbacio je dva ključna dijela “strožeg” zakona o pobačaju u Teksasu, što su pozdravili Barack Obama i Hillary Clinton. Naime, iako je legaliziran kad i u ostatku zemlje, u Teksasu je bio smanjen broj klinika za pobačaj, te su one u kojima se mogao izvršiti trebale udovoljavati visokim tehnološkim zahtjevima.
No Donald Trump je tijekom svoje kampanje obećao biračima žešću borbu u zaštiti ljudskog života. Naime, često je tijekom kampanje napominjao da će se pobrinuti da se Amerikancima ispuni svaki san kojeg su ikad sanjali, a borci za zaštitu života sanjaju o svijetu u kojem je svaki život svet i zaštićen.
Nakon što Trump prisegne kao 45. američki predsjednik, vrh američke političke elite trebali bi činiti ljudi koji se zalažu za zaštitu života. Zastupnički dom i Senat bi mu trebali proslijediti prijedlog zakona kojim će ukinuti sredstva za Planned Parenthood, najpoznatije borce za pobačaj u SAD-u.
Što je zapravo Planned Parenthood i kako je nastao?
Nakon što taj zakon bude potpisan, organizacija odgovorna za smrt više od sedam milijuna beba, koja je potrošila 38 milijuna dolara u uzaludnom nastojanju da Hillary Clinton dođe na vlast, više ne bi bila financirana na saveznoj razini. Milijuni dolara poreznih obveznika više ne bi išli u blagajnu Planned Parenthood, a gubitak 40 posto njihovih godišnjih prihoda bi ih sigurno usporio u daljnjem radu.
Trump je također obećao da će zabraniti pobačaj nakon 20. tjedna trudnoće, te je obećao da će potpisati Zakon koji bi zaštitio od nerođenu djecu od boli (koju osjećaju prilikom pobačaja), čime bi se svake godine spasili deseci tisuća života.
Trump je također najavljivao kako će ukinuti i zamijeniti Obamacare, a očekuje se i da će Mexico City politika, koju je prvi potpisao još Reagan 1984. godine, biti zapisana kao trajno pravo. To znači da će nevladine organizacije i udruge, koje financira država, morati potvrditi da neće promicati niti lobirati za legalizaciju pobačaja u drugim zemljama.
Uz Trumpovu pomoć, njegovi pristaše se nadaju i da će konačno biti trajno ukinuto financiranje UN-ovog populacijskog fonda, tj. kontrolirajuće ruke koja je od početka odgovorna za kineski program prisilnih pobačaja i sterilizacije. Amerikanci, s pravom, smatraju da ne bi trebali imati nikakvog udjela u tome.
Hoće li se želje glasača i budućeg predsjednika ispuniti, to ćemo tek vidjeti, no narod vjeruje u vizije izabranog predsjednika i veliku Ameriku u kojoj bi pobačaj mogao postati dio prošlosti, a budućnost – slavljenje života, sloboda i potraga za srećom za sve Amerikance, uključujući i one nerođene.
Trump u prvom predsjedničkom intervjuu progovorio o pobačaju, tzv. ‘istospolnim brakovima’…
