Tužiteljstvo BiH potvrdilo je da je podignulo optužnicu protiv trojice bivših najviših bošnjačkih dužnosnika vojne i civilne vlasti u Bugojnu. Optužuje ih se zbog ratnih zločina koji su tamo počinjeni nad Hrvatima.
Optuženi su ratni načelnik Bugojna Dževad Mlaćo, zapovjednik svih postrojbi Armije BiH na tom području. Zatim umirovljeni general Selmo Cikotić te ratni zapovjednik 307. brigade Armije BiH, Tahir Granić.
>Bugojno: 21. godišnjica organiziranih zločina Armije BiH-a i protjerivanja Hrvata
Ratni zločini protiv zarobljenika počinjeni 1993. tijekom sukoba Armije BiH i HVO-a
”Optuženi se terete da su u vrijeme rata u BiH i sukoba između Armije RBiH i HVO-a postupali protivno odredbama Ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika za vrijeme rata. Na taj način su počinili kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika iz čl. 175 Kaznenog zakona BiH”, rekao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužiteljstva BiH.
Tužiteljstvo BiH svu trojicu tereti za ratne zločine protiv zarobljenika počinjene 1993. tijekom sukoba Armije BiH i Hrvatskog vijeća obrane (HVO).
Prognano više od 13 000 bugojanskih Hrvata
U ratu je prognano više od 13 000 bugojanskih Hrvata, kojih je u toj općini do rata bilo oko 15 000. Ubijeno je najmanje 119 osoba hrvatske nacionalnosti, uključujući tu djecu, žene, starce i zarobljene pripadnike HVO-a.
U optužnici podignutoj nakon gotovo dva desetljeća istrage stoji kako je Dževad Mlaćo naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti. Gdje je osobno sačinio popis onih koji trebaju biti ubijeni.
Zarobljeni Hrvati po Mlaćinu su nalogu odvedeni u prostorije nekadašnje banke. Tamo su mučeni, a trojica zarobljenih od posljedica zlostavljanja su umrla. Preostale zarobljenike pripadnici vojne policije Armije BiH odveli su na obližnju planinu Rostovo.
Tamo su ubijeni na lokacijama koje je Mlaćo osobno odredio i koje je obilazio. Nakon čega su njihova tijela uklonjena i skrivena. Nakon rata, tijela četvorice ubijenih su pronađena i ekshumirana. Za tijelima preostalih žrtava još uvijek se traga, više od 30 godina nakon počinjenja zločina.
>Bosanskohercegovački Hrvati traže istinu o masovnim zločinima Armije BiH u Bugojnu
Optuženi za više zločina
Cikotić i Granić terete se da su kao zapovjednici Armije BiH izdavali naredbe da se zarobljene Hrvate, pod prijetnjom oružjem, kao “živi štit” izvodi na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim crtama. Tamo su bili izloženi smrtonosnoj opasnosti. Dvojica hrvatskih zarobljenika tamo su ubijena, a više ih je ranjeno.
Cikotić je također optužen jer je propustio spriječiti premlaćivanja, mučenja i ubojstva zarobljenih pripadnika HVO-a. A također i iako je imao informacije o počinjenim zločinima, nije poduzeo mjere da ih spriječi i kazni počinitelje.
Navode iz optužnice da Tužiteljstvo BiH planira pozvati 62 svjedoka. Među njima su i dva svjedoka koji će iskaz dati uz mjere zaštite te dva stručna vještaka. Priložiti će i oko 780 dokaznih materijala.
>Istražuje se smrt svjedoka koji je trebao rasvijetliti zločine nad Hrvatima u Bugojnu
Cikotić je bio ministar u vladi Bakira Izetbegovića
Odgovornost Dževada Mlaće desetljećima traže obitelji nestalih i ubijenih Hrvata Bugojna. Nakon rata bio je istaknuti dužnosnik Stranke demokratske akcije (SDA). No proteklih je godina živio u anonimnosti.
Cikotić je nakon umirovljenja u vojsci ostvario političku karijeru. On je kao osoba od povjerenja čelnika SDA, Bakira Izetbegovića, bio ministar obrane i sigurnosti BiH. Sud BiH ga je ranije ovog mjeseca nepravomoćno osudio na tri godine zatvora.
Proglasio ga je krivim da je kao ministar obrane pogodovao zagrebačkoj tvrtku “Scout” pri otkupu zastarjelog oružja i streljiva pohranjenog u skladištima oružanih snaga BiH. Sada je profesor na odsjeku za sigurnosne studije Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu, prenosi HRT.
