Prizivno vijeće Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) izreći će u srijedu pravomoćnu presudu ratnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću po optužnici koja ga tereti za najteže ratne zločine, uključujući genocid.
Izricanje presude najavljeno je za 14 sati u sjedištu MICT-a u Den Haagu, dvije godine nakon što je on pred raspravnim vijećem Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) proglašen krivim i osuđen na 40 godina zatvora.
Uz to što je proglašen krivim po točki optužnice koja ga je teretila za genocid u Srebrenici, Karadžića je raspravno vijeće ICTY-a označilo odgovornim i za progon, deportacije, prisilno premještanje stanovništva, istrebljenje i širenje terora kao zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona ili običaja ratovanja.
11. srpnja 1995. Srebrenica – što niste znali o zločinima Srba?
Krivim je proglašen i po točkama optužnice koje su ga teretile za protupravne napade na civile te za uzimanje za taoce pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda.
Prvostupanjskom presudom donesenom nakon suđenja koje je počelo još 2009. a trajalo punih 499 dana pri čemu je iskaze dalo čak 586 svjedoka, Karadžić je oslobođen krivnje po optužnicama za genocid u drugim općinama u BiH a tužiteljstvo MICT-a žalilo se upravo na taj dio presude te je zatražilo njezinu izmjenu kao i izricanje doživotne kazne zatvora.
Karadžićeva obrana u svojoj je pak žalbi tražila oslobađajuću presudu uz tvrdnju kako tijekom dokaznog postupka nije utvrđena njegova krivnja ni po jednoj točki optužnice.
Pravomoćnu presudu Karadžiću objavit će vijeće kojemu predsjedava sudac iz Danske Vagn Prusse Joensen a članovi su William Hussin Sekule iz Tanzanije, Jose Ricardo de Prada Solaesa iz Španjolske, Graciela Susana Gatti Santana iz Urugvaja te Portugalac Ivo Nelson de Caries Batista Rosa.
Na izricanje presude u Den Haag doputovali su brojni predstavnici udruga iz BiH koje okupljaju članove obitelji poginulih i nestalih tijekom ratnih sukoba u toj zemlji od 1992. do 1995. godine.
Tko je Radovan Karadžić, koji se do 2011. u Beogradu lažno predstavljao kao doktor Dabić?
Radovan Karadžić rođen je u selu Petnjica u Crnoj Gori. U Sarajevu je završio studij medicine i specijalizirao psihijatriju.
Godine 1990. postaje predsjednikom novoosnovane Srpske demokratske stranke, a 1992., kada bosansko-hercegovački Srbi proglašavaju „Republiku Srpsku“, Radovan Karadžić postaje njezinim prvim predsjednikom. Na poziv političkog vodstva na čelu s Karadžićem, srpsko stanovništvo bojkotira referendum o neovisnosti BiH.
Dok je Ratko Mladić bio na čelu vojske tzv. „Republike Srpske“, političko rukovodstvo nad tom tvorevinom imao je Radovan Karadžić.
Kao najistaknutijeg člana političkog rukovodstva tzv „Republike Srpske“, Karadžića se smatra najodgovornijim kako za izbijanje rata, tako i za brojne zločine, protjerivanje i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva.
Haški sud podiže optužnicu protiv njega u srpnju 1995. Zbog optužnice bio je prisiljen 1996. odreći se stranačkih dužnosti i mjesta predsjednika tzv. „RS“. Do 1997. živio je u Sarajevu, na Palama, a od 1998. i 1999. nestaje te mu se gubi svaki trag.
Koristeći lažni identitet, kao Dragan Dabić godinama je živio u Beogradu zarađujući kao liječnik alternativne medicine. Otkriven je i uhićen u Beogradu u srpnju 2008. te je izručen Haškom sudu.
Iz završnih riječi u Haagu
“U izjavama je Karadžić govorio što će se dogoditi Hrvatima i muslimanima, ako će inzistirati na nezavisnosti. Prijetio im je prstom i govorio da idu u istrebljenje. Bespomoćnoj Europi rekao je ‘da se može je*ati”, opisivao je tužitelj u iznošenju završnih riječi u Haagu 2014. godine.
“Uklanjanje muslimana i Hrvata s teritorija na koje Srbi polažu pravo nikada nije bio plan Srba. Tužiteljstvo kaže da sam ja rekao da je Drina čista. To je rasprava u kojoj se pripremamo za konferenciju. I čista ne znači očišćena etnički, nego jasna. Kad se kaže čisto srpske teritorije, ne znači očišćene, nego nesumnjivo srpske”, rekao je Karadžić u iznošenju svoje završne riječi.
Presuda ne može zadovoljiti pravdu
Podsjetimo, 2016. godine, nakon prvostupanjske presude, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Božo Ljubić ocijenio je kako presuda ratnom vođi bosanskohercegovačkih Srba Radovanu Karadžiću ima prvorazrednu važnost, ali da neće dovesti do katarze, niti zadovoljiti pravdu u zemlji u kojoj je nastavljen rat drugim sredstvima, etničkim čišćenjem Hrvata i nakon zaključenja nepravednog Daytonskog sporazuma.
“Ova presuda Radovanu Karadžiću je pravna osuda zločina za koje ga sud smatra odgovornim. Ona može biti samo djelomična satisfakcija za žrtve zločina kao posljedica politike koju je vodio i dijelom kreirao Radovan Karadžić. No, ona nije i zadovoljenje pravde koju očekuju i kakvu shvaćaju žrtve”, navodi se u izjavi Bože Ljubića, predsjednika Glavnoga Vijeća HNS-a .
Nakon prvostupanjske presude hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je da je ona slaba utjeha žrtvama, ali je poruka današnjim zločincima i teroristima da neće proći nekažnjeno.
“Iako je riječ o prvostupanjskoj presudi, ovime je međunarodna zajednica priznala kako se u Srebrenici dogodio genocid te kako su na području Republike Srpske, sedam općina i u Gradu Sarajevu udruženim zločinačkim pothvatom počinjeni najteži zločini s ciljem stvaranja homogenog srpskog prostora”, rekla je predsjednica u priopćenju.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
