Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u srijedu popodne će u Haagu objaviti pravomoćnu presudu za ratne zločine Radovanu Karadžiću, koji je u prvom stupnju osuđen na 40 godina zatvora.
Tko je Radovan Karadžić, koji se do 2011. u Beogradu lažno predstavljao kao doktor Dabić?
Radovan Karadžić rođen je u selu Petnjica u Crnoj Gori. U Sarajevu je završio studij medicine i specijalizirao psihijatriju.
Godine 1990. postaje predsjednikom novoosnovane Srpske demokratske stranke, a 1992., kada bosansko-hercegovački Srbi proglašavaju „Republiku Srpsku“, Radovan Karadžić postaje njezinim prvim predsjednikom. Na poziv političkog vodstva na čelu s Karadžićem, srpsko stanovništvo bojkotira referendum o neovisnosti BiH.
Dok je Ratko Mladić bio na čelu vojske tzv. „Republike Srpske“, političko rukovodstvo nad tom tvorevinom imao je Radovan Karadžić.
Višnja Starešina: Hrvati pod KOS-ovim krilom
Kao najistaknutijeg člana političkog rukovodstva tzv „Republike Srpske“, Karadžića se smatra najodgovornijim kako za izbijanje rata, tako i za brojne zločine, protjerivanje i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva.
Haški sud podiže optužnicu protiv njega u srpnju 1995. Zbog optužnice bio je prisiljen 1996. odreći se stranačkih dužnosti i mjesta predsjednika tzv. „RS“. Do 1997. živio je u Sarajevu, na Palama, a od 1998. i 1999. nestaje te mu se gubi svaki trag.
Nova knjiga Višnje Starešine: Kako je šef srpskog KOS-a postao glavni suradnik haškog tužiteljstva
Koristeći lažni identitet, kao Dragan Dabić godinama je živio u Beogradu zarađujući kao liječnik alternativne medicine. Otkriven je i uhićen u Beogradu u srpnju 2008. te je izručen Haškom sudu.
Iz završnih riječi u Haagu
“U izjavama je Karadžić govorio što će se dogoditi Hrvatima i muslimanima, ako će inzistirati na nezavisnosti. Prijetio im je prstom i govorio da idu u istrebljenje. Bespomoćnoj Europi rekao je ‘da se može je*ati”, opisivao je tužitelj u iznošenju završnih riječi u Haagu 2014. godine.
“Uklanjanje muslimama i Hrvata s teritorija na koje Srbi polažu pravo nikada nije bio plan Srba. Tužiteljstvo kaže da sam ja rekao da je Drina čista. To je rasprava u kojoj se pripremamo za konferenciju. I čista ne znači očišćena etnički, nego jasna. Kad se kaže čisto srpske teritorije, ne znači očišćene, nego nesumnjivo srpske”, rekao je Karadžić u iznošenju svoje završne riječi.
Presuda ne može zadovoljiti pravdu
Podsjetimo, 2016. godine, nakon prvostupanjske presude, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Božo Ljubić ocijenio je kako presuda ratnom vođi bosanskohercegovačkih Srba Radovanu Karadžiću ima prvorazrednu važnost, ali da neće dovesti do katarze, niti zadovoljiti pravdu u zemlji u kojoj je nastavljen rat drugim sredstvima, etničkim čišćenjem Hrvata i nakon zaključenja nepravednog Daytonskog sporazuma.
“Ova presuda Radovanu Karadžiću je pravna osuda zločina za koje ga sud smatra odgovornim. Ona može biti samo djelomična satisfakcija za žrtve zločina kao posljedica politike koju je vodio i dijelom kreirao Radovan Karadžić. No, ona nije i zadovoljenje pravde koju očekuju i kakvu shvaćaju žrtve”, navodi se u izjavi Bože Ljubića, predsjednika Glavnoga Vijeća HNS-a .
Nakon prvostupanjske presude hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je da je ona slaba utjeha žrtvama, ali je poruka današnjim zločincima i teroristima da neće proći nekažnjeno.
“Iako je riječ o prvostupanjskoj presudi, ovime je međunarodna zajednica priznala kako se u Srebrenici dogodio genocid te kako su na području Republike Srpske, sedam općina i u Gradu Sarajevu udruženim zločinačkim pothvatom počinjeni najteži zločini s ciljem stvaranja homogenog srpskog prostora”, rekla je predsjednica u priopćenju.
“Vjerujem da je ova presuda jasna poruka svima koji se i danas upuštaju u zločinačke pothvate protiv čovječnosti te međunarodni terorizam utemeljen na rasnoj i vjerskoj netrpeljivosti, kako neće proći nekažnjeno“, istaknula je.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
