U Starogradskoj vijećnici u Zagrebu 1. ožujka svečanom akademijom obilježena je 81. godišnjica formiranja zločinačkog X. zagrebačkog korpusa „Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije“. Skup su organizirali „Savez antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske“ i „Zajednica udruga antifašističkih boraca Zagrebačke županije i Grada Zagreba“. Glavni sponzor bio je gradonačelnik Tomislav Tomašević (Možemo). Što znamo o povijesti komunističkog i jugoslavenskog X. zagrebačkog korpusa? U kojim je sve zločinima sudjelovao?
> Gradska vlast na čelu s Možemo obilježila godišnjicu osnutka zločinačkog X. zagrebačkog korpusa
Za početak treba reći kako ne možemo govoriti o hrvatskoj vojsci. Korpus je bio sastavljen pretežito od Hrvata, ali on je bio sastavnica „Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije“ (NOVJ) i jedan od instrumenata provođenja komunističke revolucije u Hrvatskoj. Vodeći se komunističkom ideologijom, korpus je sudjelovao u brojnim zločinima nad zarobljenim Hrvatima – vojnicima, civilima i ranjenicima. Najpoznatiji zločin X. zagrebačkog korpusa je masakr na jami Jazovci. Broj žrtava odgovara otprilike kao četiri Ovčare! Likvidacije je nadzirala i organizirala tajna policija Ozna (OZN – Odjeljenje za zaštitu naroda).
Formiranje X. zagrebačkog korpusa
Deseti zagrebački korpus NOVJ-a formiran je 19. siječnja 1944. od 32. zagorske i 33. hrvatske divizije, Zapadne grupe NOP (Narodnooslobodilački pokret) odreda i Trećeg diverzantskog bataljuna. Pri formiranju imao je ukupno 6.335 boraca. Prvi zapovjednik korpusa bio je Vladimir Matetić, rodom iz Lovrana, a zatim Mate Jerković, rodom iz Siska. Politički komesar bio je Ivan Šibl, rodom iz Virovitice. Zamjenik zapovjednika i načelnik bio je Nikola Kajić, sumještanin Josipa Manolića iz Kalinovca, Podravina.
X. korpus činio je zločine do lipnja 1945. godine
“Nepravedna suđenja, ‘čišćenje’ terena, odvođenje u zarobljeničke logore, mučenje u logorima i progoni samo su neki od zločina koji su izvršili. Nakon ulaska postrojbi JA u Zagreb početkom svibnja 1945. g., dogodio se najistaknutiji zločin koji je počinjen od strane postrojbi X. zagrebačkog korpusa NOVJ/JA. Taj zločin izvršen je u jami Jazovki na Žumberku. Odvodili su ranjene pripadnike Hrvatskih oružanih snaga i medicinsko osoblje iz zagrebačkih bolnica u logore Prečko i Kanal.
U tim logorima živjeli su u nehumanim uvjetima, a nakon toga nemilosrdno su ih ubijali i bacali u jamu na Žumberku. To potvrđuju sačuvani dokumenti Bolnice sestara milosrdnica te matične i otpusne knjige nekadašnje Zakladne bolnice Sveti Duh. Posljednji poznati zločini postrojbi Desetog zagrebačkog korpusa NOVJ/JA zabilježeni su u lipnju 1945. g.“, zapisala je u svom diplomskom radu Marija Hogge, magistrica povijesti sa Hrvatskih studija. Rad nosi naslov: “Ratni i poslijeratni zločini postrojbi X. zagrebačkog korpusa NOV/JA“.
Jazovka
Jama Jazovka nalazi se na Žumberku, u blizini Sošica. Nakon završetka Drugog svjetskog rata, u svibnju i lipnju 1945., pripadnici Jugoslavenske armije (uključujući X. zagrebački korpus) u nju su bacali zarobljene hrvatske vojnike, ranjenike, medicinsko osoblje i civile.
Jama Jazovka je postala poznata javnosti tek 1990-ih, nakon pada komunističkog režima i uspostave demokratske Hrvatske. Prvo istraživanje i ekshumacija obavljeni su 1992., kada su pronađeni posmrtni ostaci stotina ljudi. Kasnije su provedena dodatna istraživanja, a posljednja službena ekshumacija provedena je 2020., pri čemu su ekshumirani ostaci najmanje 814 žrtava.
Pripadnici X. zagrebačkog korpusa vršili su likvidacije vojnika, civila, intelektualaca i svećenika, odnosno svih onih koji su bili smatrani „narodnim neprijateljima“. Cilj je bio eliminirati stvarne i navodne protivnike novog komunističkog režima. Likvidacije su se provodile na različitim lokacijama u i oko Zagreba, uključujući šume Maksimir i Dotrščinu te područje Medvednice.
> Mladen Kuka u Sisku predstavio knjigu ‘Pakao se zove Jazovka’: Ono što smo zatekli dolje me užasnulo
Gračani
Jedno od poznatijih zagrebačkih stratišta jest ono na Gračanima, naselju na obroncima Medvednice. U egzekucijama su, između ostalih, sudjelovali i pripadnici X. zagrebačkog korpusa. Ubojstva su se događala u svibnju i lipnju 1945. godine.
U Gračanima su masovne grobnice otkrivene tek nakon 1990., a ekshumacije su potvrdile postojanje velikog broja žrtava. Tijekom ekshumacija u 1999. i 2005. godini, u Gračanima su pronađeni posmrtni ostaci oko 800 osoba. Dio zarobljenika koji su stigli u Zagreb nakon predaje kod Bleiburga i tijekom Križnog puta bio je likvidiran upravo na Gračanima.
Tezno, Macelj, Kočevski rog…
Nakon predaje hrvatskih vojnika kod Bleiburga (Austrija) u svibnju 1945., zarobljenike su partizanske snage, uključujući i X. zagrebački korpus, vodile na tzv. Križni put – marš smrti kroz Jugoslaviju. Tisuće zarobljenika ubijene su na različitim lokacijama bez suđenja, uključujući Tezno kod Maribora, Maceljsku šumu, Kočevski rog i druge lokacije u Sloveniji i Hrvatskoj. Među egzekutorima su bili i pripadnici X. zagrebačkog korpusa.
Možda će vas zanimati
Maceljska šuma ili Titovo lovište: Najveće masovno stratište u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata
Od 1945. do 1990. godine prostor pod imenom Maceljska šuma gdje su se vršile likvidacije i u jame bacale žrtve partizanskih zločina
Unatoč brojnim dokazima o ovim zločinima, nakon rata nikada nije provedena sustavna istraga protiv pripadnika X. zagrebačkog korpusa. Kao dio Jugoslavenske armije, pobjednici su imali potpunu zaštitu režima i nikada nisu odgovarali za počinjene zločine. Tek nakon osamostaljenja Hrvatske, istraživanja masovnih grobnica počela su iznositi na vidjelo razmjere ovih likvidacija.
> 7. lipnja 1945. Macelj – monstruozni zločin partizana
Tekst se nastavlja ispod oglasa Tekst se nastavlja ispod oglasaIzvor: narod.hr
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.