U Srbiji uhićen i osmi osumnjičeni za Srebrenicu

Srbijanska policija uhitila je u srijedu i osmog osumnjičenog za ratne zločine nad civilima u mjestu Kravice kod Srebrenice, potvrdio je zamjenik tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić, dok je srbijanski tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević ustvrdio da se današnjim uhićenjem Srbija jasno odredila prema tom “najmasovnijem zločinu u Europi nakon 2. svjetskog rata”.

Ranije tijekom dana je priopćeno da je zbog ovog kaznenog djela privedeno sedam osoba otkrivenih na raznim lokacijama u Srbiji.

Tužitelj za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je s tim u vezi da je istragom bilo obuhvaćeno više ljudi i da istraga ratnih zločina “nikad nema kraja”.

“Više ljudi je bilo u fokusu naše istrage, ali smo za sada uspjeli privesti sedam od osam osumnjičenih”, rekao je ranije u srijedu Vukčević i dodao da se radi o “bivšim pripadnicima specijalne brigade policije bosanskih Srba”.

Srbijanski tužitelj za ratne zločine istaknuo je da se današnjim uhićenjem “država jasno odredila” prema tom zločinu koji je nazvao “najmasovnijim zločinom u Europi poslije 2. svjetskog rata”.

“To je, također, plod suradnje s kolegama iz BiH. Suradnja nam je omogućila pristup određenim svjedocima i onda smo došli do pojedinih dokaza u odnosu na ovih osam osoba, za sada. Podvlačim: za sada, jer je karakteristika istraživanja ratnih zločina da to istraživanje praktično nikad nema kraja, samo se otkrivaju novi zločini, nove žrtve, novi počinitelji”, rekao je Vukčević.

Prema navodima beogradskih medija, jedan od uhićenih je i bivši zapovjednik postrojbe u Specijalnoj brigadi policije MUP-a Republike Srpske Nedeljko Milidragović, poznat kao “Neđo kasapin”, koji je sada “uspješan biznismen u Srbiji”.

Pozivajući se na optužnicu Suda BiH podignutu prije tri godine, mediji prenose da se Milidragović i njegov zamjenik Aleksa Golijan terete “za genocid počinjen nad Bošnjacima na području općine Srebrenica u ljeto 1995. godine”. Milidragović i Golijanin su, kako se navodi, bili nedostupni BiH institucijama pa su oni prije podizanja optužnice saslušani u Srbiji.

Tužiteljstvo BiH je, kako prenosi bosanskohercegovački portal Klix.ba, navelo da je Milidragović naložio likvidaciju oko 100 zarobljenika u skladištu Zemljoradničke zadruge u Kravici i ubio dvojicu zarobljenika koji su se predali na putu između Bratunca i Konjević Polja, kao i da je naložio jednom vojniku da dječaka starog između 10 i 13 godina odvede i ubije.

“Ostalim zarobljenicima vezali su ruke i Milidragović ih je odveo u zarobljenički objekt, gde im se gubi svaki trag”, stoji navodno u optužnici na koju se poziva portal.

Uhićenje osoba osumnjičenih da su počinili ratni zločin protiv civila na lokalitetu Kravice u Srebrenici poruka je da ni srebreničke žrtve, ali ni počinitelji ratnih zločina neće biti zaboravljeni, izjavio je zamjenik srbijanskog tužitelja za ratne zločine Bruno Vekarić. On je istaknuo da je ovo prvi put da se to tužiteljstvo bavi masovnim ubojstvima civila i ratnih zarobljenika u Srebrenici ocijenivši da se Srbija približava ključnom trenutku u suočavanju s prošlošću.

Prema njegovim riječima uhićenje osumnjičenih rezultat je dobre regionalne suradnje, ali i suradnje između MUP-a Srbije i Tužiteljstva za ratne zločine.

“Značaj današnje akcije, koju je policija izuzetno profesionalno izvela, u tome je što smo poslali jasnu poruku da ni srebreničke žrtve, ali ni počinitelji potencijalnih ratnih zločina neće biti zaboravljeni. Riječ je o jednom od najmasnovnijih ratnih zločina, koji obuhvaća više od 1.000 žrtava”, rekao je Vekarić.

Tužiteljstvo BiH uputilo je izraze podrške i čestitku kolegama u Srbiji “zbog uspješne i profesionalno realizirane akcije uhićenja” osoba osumnjičenih za ratne zločine u Srebrenici.

“Akcija uhićenja izravni je rezultat suradnje dva tužiteljstva i glavnih tužitelja, u okviru koje je vršena razmjena informacija, saznanja i dokaza o osobama osumnjičenim za ratne zločine u Srebrenici, a koje se nalaze u Srbiji i imaju državljanstvo te zemlje”, navodi se u priopćenju Tužiteljstva BiH.

Brammertz: suradnja ključ bržeg procesuiranja ratnih zločina

Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) Serge Brammertz, koji je boravio u jednodnevnom radnom posjetu Bosni i Hercegovini, u srijedu je pozdravio uhićenje osam bivših pripadnika policije bosanskih Srba koji su osumnjičeni za sudjelovanje u genocidu u Srebrenici istaknuvši kako je to pokazatelj pojačanih napora lokalnog pravosuđa u procesuiranju ratnih zločina.

“Tužiteljstvo ICTY-a je kao potporu pružilo određene informacije i ja na to gledam kao potvrdu poboljšane suradnje tužiteljstava i mislim da je upravo to način na koji bi tužitelji trebali raditi”, kazao je Brammertz novinarima u Banjoj Luci komentirajući akciju srbijanske policije i pravosuđa u kojoj su privedeni osumnjičeni za srebrenički genocid.

Cijela je operacija izvedena u suradnji s Tužiteljstvom BiH.

Brammertz je podsjetio kako je sastavni dio strategije okončanja rada ICTY-a prepuštanje procesuiranja svih preostalih slučajeva ratnih zločina sudovima u regiji koje, kako je ocijenio, čeka veliki posao, posebice u BiH.

Pravosudnim tijelima u toj zemlji, kako je podsjetio Bramertz, ICTY je neke slučajeve ratnih zločina proslijedio na procesuiranje još prije šest godina, no do sada je postignut tek ograničeni napredak, o čemu je u posljednjem izvješću o suradnji država regije s tužiteljstvom Haaškog tribunala informirao i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Tužiteljstvo ICTY-a će, kako je najavio Brammertz, nastaviti pozorno motriti što je sa svim tim slučajevima pa će s tim ciljem ponovno doputovati u BiH u svibnju.

Glavni tužitelj ICTY-a u Banjoj Luci se sastao s predstavnicima udruga koje okupljaju članove obitelji nestalih i ubijenih Srba.

Tim je povodom kazao kako ICTY ima podjednak odnos prema svim žrtvama.

Na upit očekuje li da presude u sudskim procesima protiv bivšeg političkog i vojnog vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića i Ratka Mladića doprinese pomirenju, Brammertz je odgovorio kako sudske presude nisu te koje mogu bitno utjecati na takve procese, jer uvijek izazivaju oprečne komentare i reakcije.

“Pomirenje mora doći iz društva. Bez stvarnog procesa pomirenja i bez odgovornosti za zločine društvo ne može naprijed”, kazao je Brammertz.