Čovječanstvo će u idućem desetljeću morati činiti bolne kompromise između proizvodnje hrane i rasta temperatura ako ne smanji emisije stakleničkih plinova i ne zaustavi neodrživu poljoprivredu i krčenje šuma, upozorava UN-ov panel o klimi u povijesnom izvješću o obradivom zemljištu objavljenom u u četvrtak.
Međuvladin panel UN-a za klimatske promjene (IPCC) upozorio je da bi pokušaji ograničavanja rasta globalnog zatopljenja uz sve veći rast stanovništva mogli biti uzaludni bez brzih i sveobuhvatnih promjena u načinima korištenja zemlje za uzgoj hrane.
U izvješću o obradi tla i klimatskim promjenama ističe se važnost očuvanja tropskih šuma koje bi mogle biti obrana protiv budućeg zatopljenja.
No, u oštrom upozorenju za one koji se nadaju da će masovno pošumljavanje i korištenje biogoriva nadoknaditi štetu koju je društvo već nanijelo okolišu, izvješću ističe da bi takvi megaprojekti mogli ugroziti mogućnost proizvodnje dovoljnih količina hrane. Zbog toga se u izvješću ističe da je smanjenje emisija štetnih plinova ključno za izbjegavanje katastrofe.
“Ograničene količine obradivih površina, rast ljudske populacije, a sve to obavijeno klimatskim katastrofama” čine ‘savršen recept’ za najgori mogući scenarij, kazao je Dave Reay, profesor sa sveučilišta u Edinburghu.
Zemljište je usko povezano s klimom. Šume, biljke i tlo upijaju i u sebe skladište gotovo trećinu svih emisija koje svojim aktivnostima proizvodi čovjek.
Intenzivna eksploatacija resursa proizvodi i velike količine plina CO2, metana i dušikovog oksida, a na poljoprivredu se troši oko 70 posto zaliha svježe vode na svijetu.
Kada sredinom stoljeća broj stanovnika na Zemlji naraste na 10 milijarda, način na koji vlade upravljaju zemljom, zatim industrija i poljoprivreda imat će ključnu ulogu u sprječavanju ili poticanju pojave najgorih posljedica klimatskih promjena.
Kompromisi
Čovječanstvo ne živi unutar granica prirode na Zemlji zbog čega će za svaku buduću odluku o smanjenju emisija plinova kompromisi biti nužni.
IPCC je vodeći svjetski autoritet za klimatske promjene. Prošle su godine upozorili da će ograničavanje globalnog zatopljenja do 1.5 stupnjeva Celzijevih, što je optimalna razina dogovorena Pariškim sporazumom o klimatskim promjenama, biti nemoguća ako se drastično ne smanje emisije stakleničkih plinova.
Svaka odgoda smanjenja razina stakleničkih plinova u svim industrijama, a posebice u prometu, poljoprivredi i infrastrukturi “vodit će do sve negativnijih učinaka po zemlju i smanjiti mogućnost održivog razvoja”, navodi se u sažetku izvješća.
Šume, koje su najučinkovitije za apsorpciju ugljika, mogu se regenerirati i tako hladiti naše planet. No, uz industrijske farme koje danas prekrivaju trećinu obradivih površina, prostor za njihovu sadnju je ograničen.
Bioenergija dobivena uzgojem vegetacije koja se koristi za odvajanje ugljika također ima potencijala. No, takvu vrstu energije može se jedino proizvoditi na postojećim usjevima, pašnjacima i šumama.
Izvješće IPCC-a navodi da bi “ograničena” raspodjela tla za proizvodnju bioenergije mogla pozitivno utjecati na klimu.
Međutim, upozorava da bi pokretanje projekta za izvlačenje milijardi tona CO2 iz atmosfere godišnje “moglo povećati opasnost od dezertifikacije, degradacije tla” te stvoriti uvjete u kojima nije moguće osigurati dovoljne količine hrane niti održivi razvoj”.
Linda Schneider, viša službenica programa Međunarodne klimatske politike fondacije Heinrich Boll, rekla je za agenciju France presse kako “nema sumnje da bi velika proizvodnja bioenergije i pošumljavanje imali razoran utjecaj na dostupnost vode, na bioraznolikost i sigurnost hrane kao i na osiguranje dovoljnih sredstava za život svakog pojedinca”.
Nejednakost, otpad
Izvještaj o iskorištavanju tla bavi se sustavom koji koristimo za proizvodnju hrane i razornim utjecajem koji oni sa sobom nose.
Poljoprivreda i globalni sustav proizvodnje hrane uzrokuju gotovo 37 posto svih emisija CO2 proizvedenih ljudskim djelovanjem, a trenutnom industrijaliziranom proizvodnjom i globalnim sustavnom proizvodnje hrane doprinosi se nejednakosti u pristupu hrani.
U izvješću se navodi da, uz trenutno dvije milijarde pretilih ljudi, 820 milijuna ljudi još uvijek ne unosi dovoljno kalorija.
Uz to, trećina sve proizvedene hrane baca se ili izgubi, čime se doprinosi ukupnoj globalnoj emisiji ugljika.
Izvješće se nije bavilo kontroverznim pozivima za ograničavanje konzumacije mesa, no spomenuli su pozitivne učinke biljne prehrane u smanjenju emisija plinova s učinkom staklenika.
Rast globalne temperature
U izvješću se razmatra pet projekcija ljudskog razvoja, od globalnog društva male potrošnje s održivom proizvodnjom hrane, do budućnosti u kojoj će veliki projekti proizvodnje bioenergije uništiti obradive površine.
No prema svim scenarijima, jedno je sigurno – što je temperatura viša, rizik je veći.
“Nova saznanja upozoravaju na rast rizika od nestašice vode u sušnim područjima, na opasnost od požara i topljenja permafrosta te nestabilnosti sustava proizvodnje hrane, čak i za scenarij globalnog porasta temperature do oko 1.5 stupnjeva Celzijevih”, rekla je Valerie Masson-Delmotte, zamjenica predsjednika IPCC-a.
“Vrlo velik rizik od topljenja permafrosta i nestabilnosti sustava proizvodnje hrane pojavit će se pri porastu temperature od 2 stupnja”, dodala je Masson-Delmotte te zaključila “Rješenja su u rukama poljoprivrednika. Ali rješenja su i u rukama svakoga od nas, kada kupujemo hranu i ne bacamo je”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
