UN: Većina najsiromašnih zemalja takva će i ostati

Unatoč snažnom rastu, većina između 48 najsiromašnijih zemalja neće uspjeti ostvariti “milenijske ciljeve” razvitka, stoji u izvješću UN-a objavljenom u četvrtak u Ženevi.

Jedino Laos se doima na dobrom putu za ostvarenje svih sedam ciljeva, a još četiri zemlje – Etiopija, Malavi, Ruanda i Uganda – trebale bi postići većinu njih, kaže se u redovnom godišnjem izvješću Konferencije UN za trgovinu i razvitak (UNCTAD).

“Milenijskim ciljevima”, koje je UN odredio 2000., želi se upola smanjiti krajnje siromaštvo i glad u svijetu do kraja 2015.

“Između 2002. i 2008. rast najmanje naprednih zemalja bio je veći od cilja od 7 posto koji je odredila međunarodna zajednica, a te su zemlje čak i nakon financijske krize 2008. imale brži rast od drugih zemalja u razvoju, prosječno 5,7 posto na godinu”, rekao je novinarima direktor UNCTAD-a Mukhisa Kituyi.

No, istodobno je izrazio žaljenje zbog činjenice da te zemlje, paradoksalno, ne uspijevaju značajnije smanjiti razinu siromaštva.

“U sklopu postavljenih milenijskih ciljeva, siromaštvo je upola smanjeno u svijetu zahvaljujući brzom napretku koji su ostvarile najnaprednije zemlje”, a ne onom najmanje naprednih.

U najmanje naprednim zemljama, krajnje siromaštvo (koje se određuje prihodom manjim od 1,25 dolara na dan) smanjilo se sa 65 posto 1990. na 45 posto 2010., ali pritom su vidljive velike razlike među njima.

Azijske najmanje napredne zemlje napredovale su na tom planu brže (sa 65 posto na 35 posto) nego one afričke ili Haiti (sa 65 posto na 51 posto), što će im u konačnici omogućiti ostvarenje cilja smanjenja siromaštva za polovicu, stoji u izvješću.

Popis najmanje naprednih zemalja ažurira se svake tri godine, a do danas su se s tog popisa uspjele maknuti samo četiri zemlje – Bocvana 1994., Zelenortski otoci 2007., Maldivi 2011. i Samoa 2013.

Taj se popis temelji na trima glavnim kriterijima – prihodu po stanovniku s pragom od 1190 dolara koji treba prijeći da bi se ispalo s popisa, ljudskom kapitalu na temelju kriterija poput prehrane, zdravlja, obrazovanosti i pismenosti stanovništva te kriteriju gospodarske ranjivosti koji u obzir uzima prirodne katastrofe ili međunarodnu gospodarsku nestabilnost.