Predsjednik SRS-a i zastupnik u Skupštini Srbije Vojislav Šešelj, osuđen u Den Haagu na 10 godina zatvora za ratne zločine, uputio je u utorak zahtjev predsjedniku Mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT) da mu se omogući ulaganje žalbe i odredi rok za najavu žalbe na osuđujuću presudu, objavili su beogradski mediji pozivajući se na MICT.
Podsjetimo, za ratne zločine tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH Vojislav Šešelj je u travnju ove godine pravomoćnom presudom Mehanizma za međunarodne kaznene sudove, nasljednika Haškog suda, osuđen na samo 10 godina zatvora. Šešelj nije bio prisutan na izricanju presude, a i nakon presude ostao je na slobodi jer mu je sud priznao vrijeme provedeno u pritvoru kao odsluženje kazne.
Osuđen je zbog poticanja na progon, deportaciju, nehumana djela, zločine protiv čovječnosti i za progon Hrvata, nakon što je prethodno u lipnju 2016. godine, prvostupanjskom presudom, oslobođen po svim točkama optužnice. Šešelj je proveo 12 godina u pritvoru.
Na suđenju Šešelju, koje je započelo 2007., tužiteljstvo je izvelo 72 svjedoka kako bi dokazalo da je Šešelj poticao na progon, etničko čišćenje i ubojstva. Tužitelji su kao svjedoke izveli brojne žrtve, uključujući preživjele masakra na Ovčari i u Voćinu u kojem su sudjelovali Šešeljevi dobrovoljci. Svjedočili su i prognani Hrvati iz vojvođanskog mjesta Hrtkovci.
Uz govore mržnje kojima je dehumanzirao pripadnike drugih naroda Šešelj je organizirao 30.000 dobrovoljaca, koje je poslao u Hrvatsku i BiH gdje su činili zločine na području Vukovara, Zvornika, Sarajeva, Mostara, Nevesinja i Hrtkovaca.
Žalbu na pravomoćnu presudu nije ni moguće uložiti?
U Šešeljevu podnesku upućenom Mehanizmu navodi se da je nakon što je tužiteljstvo MICT-a uložilo žalbu na oslobađujuću presudu, Žalbeno vijeće imalo samo dvije mogućnosti – potvrditi presudu ili je ukinuti, a predmet vratiti na prvostupanjsko suđenje.
“Mehanizam je mimo svih pravila preinačio prvostupanjsku oslobađajuću presudu Šešelju, proglasio ga krivim za jedan dio optužbe i izrekao mu kaznu od 10 godina, koju je on već izdržao u neprimjereno dugom pritvoru”, prenijela je agencija Tanjug navode iz podneska.
U njemu se ocjenjuje da je Šešelju uskraćeno pravo da sudjeluje u drugostupanjskom postupku i on podneskom zahtijeva pravo na ulaganje žalbe na osuđujuću presudu.
Kako se navodi, cilj Žalbenog vijeća bio je “da ‘pokrije’ dugogodišnji Šešeljev pritvor u Haškom tribunalu”, a preinakom oslobađajuće presude u osuđujuću, kako je ocijenjeno, napravljen je presedan, prenijela je agencija Tanjug.
“To što je Žalbeno vijeće željelo pokriti Šešeljev pritvor nije i ne može biti pravni argument za izricanje protuzakonite presude”, zaključuje se u podnesku.
Vojislav Šešelj ocijenio je u travnju presudu kojom je osuđen na 10 godina zatvora “skandaloznom” i najavio žalbu, niječući optužbe da je bilo “sustavnog i rasprostranjenog napada” na Hrvate u Hrtkovcima za što je osuđen u Den Haagu.
Po pravilima MICT-a, pravnog sljednika ICTY-a, nije moguće uložiti žalbu na presudu koju je izreklo Žalbeno vijeće, poslije žalbenog postupka koji je uslijedio nakon prvostupanjske oslobađajuće presude koju je Šešelju izrekao ICTY, prenosi N1.
> Tko je Veselin Šljivančanin, odgovoran za pokolj na Ovčari, a u Hagu osuđen na 10 godina?
Zahtjev za reviziju sudskog postupka moguće je podnijeti jedino u slučaju pronalaska novog dokaza, koji nije bio poznat niti dostupan tijekom sudskog procesa, a zbog kojega bi mogla biti promijenjena konačna odluka suda.
Tijekom postojanja Haškog suda ovaj je pravni lijek upotrijebljen u slučaju presuda majoru JNA Veselinu Šljivančaninu, odgovornom za pokolj na Ovčari, kojom mu je kazna izrečena pravomoćnm presudom umanjena sa 17 na 10 godina zatvora.
