Jedina funkcija Vijeća sigurnosti UN-a (VS) je da čuva i osigura međunarodni mir i sigurnost, kazao je akademik Davorin Rudolf, sveučilišni profesor međunarodnoga javnog prava u miru. Dodao da su njegove odluke obvezne za sve članice UN-a ukoliko se dobije 9 od 15 glasova, međutim u Vijeću se nalazi i pet stalnih članica od kojih niti jedna ne smije biti protiv odluke o kojoj se glasuje.
> Intervju s akademikom Davorinom Rudolfom: Postoji samo jedan izlaz za Ukrajinu. To bi okončalo rat
“Vijeće sigurnosti može u roku od pet minuta teorijski zaustaviti svaki rat, ali da ne funkcionira. To je mrtvo slovo na papiru”, zaključio je.
Od 1946. donijelo je preko 2600 rezolucija
Stalne članice VS-a su Kina, Francuska, Velika Britanija, SAD i Rusija od 1945. godine, a ostale se članice izmjenjuju svake dvije godine. Iako u teoriji osigurava mir, vrijedi podsjetiti da su upravo dvije stalne članice, SAD i tadašnji SSSR bile u Hladnom ratu od 1947. do 1991. godine te je u to vrijeme VS bio praktički paraliziran. Pošto mu je nadležnost vojna sigurnost VS bi u teoriji mogao preporučiti postupke za mirno rješavanje spora, pozivati zemlje članice da potpuno ili djelomično prekinu gospodarske odnose, kao i pomorske, zračne, poštanske i radijske komunikacije ili da prekinu diplomatske odnose bi svoje odluke mogao provesti vojnim putem ili na bilo koji drugi nužni način.
U praksi, kada se pogledaju rezultati VS-a može se vidjeti da je između 1975. i 2021. godine stavljen veto na preko 100 rezolucija tog međunarodnog tijela, dok je od 1946. do danas doneseno preko 2600 rezolucija. No, čak i donesene rezolucije često predstavljaju mrtvo slovo na papiru, odnosno načelne želje Vijeća sigurnosti.
Primjerice, VS je krajem 2021. godine donio rezoluciju koje se fokusira na zaštitu obrazovanja u oružanom sukobu, pa ona ipak nije puno pomogla očuvanju redovitog obrazovanja ukrajinske djece tijekom ruske invazije, kao što nije osigurala obrazovanje afričke ili bliskoistočne djece koja se nalaze u mjestima pogođenima oružanim sukobima.
VS UN-a odlijepljeno od stvarnosti
Vijeće sigurnosti je primjerice 2015. usvojilo ruski prijedlog rezolucije o prekidu vatre na istoku Ukrajine, te pozvalo sve strane u istočnoj Ukrajini da počnu provoditi sporazum koji je postignut u Minsku. Sporazumi Minsk I. i Minsk II. su kršeni proteklih osam godina te su jedan od uzroka trenutnog sukoba Rusije i Ukrajine.
Vijeće sigurnosti je također 2016. godine bilo zabrinuto zbog veza Boko Harama s Islamskom državom, osudilo je Sjevernu Koreju zbog ispaljivanja projektila, osudilo je napade na saudijska predstavništva u Iranu, podržalo mirovnu inicijativu Moskve i Ankare glede prekida vatre i mirovnih pregovora u Siriji. snažno je osudilo sjevernokorejsko lansiranje rakete dalekog dometa
>UN pozvao na korištenje ‘rodno neutralnog jezika’: žele izbaciti riječi poput ‘muž’ i ‘žena’
Vijeće sigurnosti je 2017. jednoglasno usvojilo nove sankcije Sjevernoj Koreji, ali je ta zemlja najavila ubrzanje vojnog programa unatoč sankcijama. Godine 2018. stalna članica Francuska je tražila hitan sastanak VS-a zbog Sirije u kojoj i dan danas traju konflikti među sukobljenim stranama.
Iz navedenoga je jasno da su vojne intervencije bez odobrenja Vijeća sigurnosti moguće, i zapravo svakodnevne.
Visoki međunarodni predstavnik u BiH također je odgovoran VS-u, ali dosada nije došlo do uređenje kontroverznog izbornog zakona kojim Bošnjaci preglasavaju Hrvate na izborima te im nameću predstavnike suprotno njihovoj volji.
Koliko je Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda odlijepljeno od stvarnosti pokazuje i podatak da je 2020. godine jednoglasno donijelo rezoluciju kojom zahtijeva “trenutno obustavu neprijateljstava” u konfliktnim zonama širom svijeta, i to zbog utjecaja epidemije COVID-19. Da stvar bude gora po tu međunarodnu organizaciju, rezolucija je donesena nakon nekoliko mjeseci svađe te je prva rezolucija Vijeća povezana s koronavirusom koje je Vijeće donijelo.
Da bi na kraju tu rezoluciju prekršila Ruska Federacija, stalna članica Vijeća koja je i glasovala za nju.
