Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić izjavio je kako nikada nije dvojio treba li pozvati narod da izrazi svoju opredijeljenost za neovisnost i samostalnost Bosne i Hercegovine na referendumu koji je održan 1992. godine, jer je to bio čin potvrde države koja je postojala i puno prije toga.
U intervjuu što je u petak, u povodu 1. ožujka koji se obilježava kao dan neovisnosti BiH objavio sarajevski “Dnevni avaz”, kardinal Puljić je kazao kako je u tim povijesnim danima njegovo bilo pozvati narod da izrazi svoje stajalište i volju.
O pozivanju naroda na referendum
“To je značilo opredijeliti se za samostalnu BiH ili ostati sastavnica bivše države. Moje je bilo poštovati demokratski izraženu volju naroda za ono što se ne kosi s vjerom niti s moralom. Zato se nisam ni krzmao pozvati narod da izađe (na referendum) i pokaže svoju opredijeljenost”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.
Na referendumu provedenom 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine na temelju preporuke međunarodnog arbitražnog povjerenstva za bivšu Jugoslaviju, na čijem je čelu bio Robert Badinter, sudjelovalo je gotovo 65 posto građana BiH, a njih više od 99 posto dalo je svoj glas za neovisnost i samostalnost te zemlje.
Bosanski Srbi pozvani na bojkot
Iako je referendum na poticaj Srpske demokratske stranke (SDS) bojkotirala većina bosanskih Srba, njegovi uvjerljivi rezultati bili su osnova za međunarodno priznanje BiH kao neovisne države.
Upravo na poticaj biskupa i svećenstva Katoličke crkve na referendumu je sudjelovao i najveći broj Hrvata koji su također glasovali za neovisnost BiH.
Karadinal Puljić danas ističe kako je ishod referenduma samo potvrdio realnost.
“BiH je postojala i bez tog referenduma. Narod je izrazio svoje stajalište, međunarodna zajednica prihvatila je volju naroda i priznala samostalnost BiH”, kazao je kardinal Puljić dodajući kako se ipak nije nadao ratu što je nakon toga uslijedio.
O položaju Hrvata u BiH
Komentirajući današnji položaj Hrvata u BiH koji su listom podržali proglašenje neovisnosti, kardinal Puljić je kazao kako su svi oni koji su se opredijelili za demokratsku i neovisnu državu trebali poštovati jednakopravnost.
“Zato nam smeta izraz: ‘Mi ćemo vam dati’. Nema što tko nama davati kada smo u ovoj zemlji kod kuće s drugima i drugačijima. Ako tu kuću osjećamo svojom, onda nema privilegija ni diskriminacije nego jednaka prava”, kazao je vrhbosanski nadbiskup.
Dodao je kako BiH ne može biti zemlja neke stranke ili naroda nego svih koji u njoj žive te da jedino uz uvjet prihvaćanja jednakopravnosti zemlja ima budućnost.
Istaknuo je kako povijesnu krivnju za loše stanje u BiH snose oni koji su “krojili” njen sadašnji državni ustroj i koji su “uporno išli stvarati državu putem jačeg”, što mnoge ljude i danas tjera na odlazak iz zemlje.
Papa Franjo u BiH
Kardinal Puljić drži kako će i pohod pape Franje u BiH, najavljen za 6. lipnja, ujedno biti poziv međunarodnoj zajednici, a posebice Europi, da pomognu učvrstiti mir i izgradnju stabilnog društva u toj zemlji.
“Razumljivo je da Papa dolazi kao vrhovni poglavar Katoličke crkve, ali je svjestan da mi ovdje ne živimo sami i zato se snažno zauzeo za dijalog koji ruši predrasude i vraća povjerenje među narodima i vjerama”, ocijenio je kardinal Puljić.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
