Švedska i Finska u srijedu ujutro su službeno predale zahtjeve za pridruživanje NATO-u.
Glavni tajnik saveza Jens Stoltenberg rekao je da je to “povijesni trenutak koji moramo iskoristiti”, te dodao da bi članstvo tih nordijskih zemalja povećalo zajedničku sigurnost.
Čelnici dviju nacija objavili su svoju namjeru da se prijave za članstvo u obrambenom savezu, nakon ruske invazije na Ukrajinu. Švedski je parlament u ponedjeljak glasao za, a u utorak je isto učinio i finski.
Duga morska i kopnena granica
Finska dijeli dugu kopnenu i morsku granicu s Rusijom. I ona i susjedna Švedska ostale su neutralne tijekom Hladnog rata tako da njihove prijave za pridruživanje NATO-u označavaju značajnu promjenu stava.
Proces bi se mogao ubrzati i potrajati samo nekoliko tjedana, ali bi zahtijevao podršku svih 30 članica, a ratifikacija bi mogla potrajati i do godinu dana. Turska vlada izrazila je protivljenje.
Finski predsjednik Sauli Niinisto i švedska premijerka Magdalena Andersson trebali bi se u četvrtak u Bijeloj kući sastati s američkim predsjednikom Joeom Bidenom kako bi razgovarali o temama uključujući NATO aplikacije, europsku sigurnost i potporu Ukrajini, objavio je BBC.
Ruske poruke
Ruski predsjednik Vladimir Putin poručio je u telefonskom razgovoru finskom kolegi da trenutno nema prijetnji po sigurnost Finske, ali da bi napuštanje dugogodišnjeg neutralnog statusa Finske bila greška.
Ruski predsjednik Vladimir Putin upozorio je u ponedjeljak da će Rusija odgovoriti ako NATO počne jačati vojnu infrastrukturu Švedske i Finske koje su mu se odlučile pridružiti zbog sukoba u Ukrajini.
> Zašto Finska do rata u Ukrajini nije razmatrala članstvo u NATO-u iako je članica EU?
Što donosi ulazak Švedske i Finske u NATO, te kakve će biti posljedice komentirao je u Dnevniku HRT-a, doc. dr. sc. Robert Barić, vojni analitičar, te je rekao kako Švedska i Finska imaju kompletno razvijenu vojnu infrastrukturu i u njihovom obrambenom planiranju uvijek je bio protivnik na istoku, a to je Rusija. Prema tome NATO ima infrastrukturu koju može iskoristiti.
Priprema za turske izbore
Na pitanje hoće li Turska odstupiti od svojih stavova s obzirom na to da oni koče ulazak Švedske i Finske glede ulaska u NATO, zato što smatraju da one podržavaju terorističke organizacije, Barić je rekao kako je taj stav pitanje priprema za izbore 2023., koji čekaju Tursku.
– U NATO-u je jasno mišljenje da Turska za razliku od drugih zemalja, koje primarno gledaju članstvo u savezu kao način kolektivne obrane, Turska to koristi za svoje posebne interese, rekao je Barić.
Službeno je pao Mariupolj, borci su odvedeni u bolnice pod ruskom kontrolom, na pitanje koja je garancija da dođe do zamjene zarobljenika, Barić je rekao kako to ovisi o Rusiji.
– Što se tiče Harkiva, to je dokaz da Rusija više ne može voditi dvije ili tri operacije istovremeno i ona stalno sažima svoje ciljeve, govori.
Na pitanje kako vidi nastavak rata i ima li šanse za mirovne pregovore, Barić je rekao kako nema šanse za to.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
