Zašto Finska do rata u Ukrajini nije razmatrala članstvo u NATO-u iako je članica EU?

Finska NATO
Foto: fah; Fotomontaža: naord.hr

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora odnosno Sjevernoatlantski savez (NATO) osnovan je 1949. godine kao protuteža poslijeratnoj sovjetskoj ekspanziji u Europi. NATO su osnovale Belgija, Kanada, Danska, Francuska, Island, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Portugal, Ujedinjeno Kraljevstvo i Sjedinjene Američke Države, a danas broji 30 članica.

Jedine članice Europske unije koje nisu u NATO-u su Austrija, Cipar, Irska, Malta te Švedska i Finska koja je najavila da učlanjenje nakon što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu. Podsjetimo, Rusija smatra da je NATO izazvao rat u Ukrajini svojim pokušajima da članstvom Ukrajine dođe na granicu s Rusijom.

Finski sporazum s SSSR-om 1948.

I dok Putin nastoji spriječiti da NATO dođe na granicu Rusije preko Ukrajine, po svemu sudeći Rusija će granicu s NATO-om dijeliti preko Finske. Naime, ta skandinavska država dijeli 1300 km dugu granicu s Rusijom, a nezavisnost je proglasila 1917. nakon što je provela više sto godina pod Moskvom. Finska je bila dio Švedske sve do Finskog rata 1809. kada je postala autonomni dio Ruskog Carstva.

>Američki novinar: ‘Kakve veze ima povorka ponosa s NATO-om? Više nego što mislite’

>Savjetnik Zelenskog 2019. predvidio kada će se i zašto dogoditi ruska invazija i kako će izgledati

Unatoč tome Finska nije bila članica NATO-a do sada jer je nastojala održati neutralnost smatrajući da time izbjegava antagonizaciju svjetske vojne sile. Jedan od razloga finske neutralnost je i sporazum koji je sklopila s Rusijom 1948. godine s SSSR-om. Finska i SSSR tada su potpisali sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći koji se u raznim oblicima održao do danas.

Finsko vojna, ali ne i politička neutralnost

Međutim, kako se s ratom u Ukrajini promijenila “sigurnosna karta Europe”, tako je Finska po prvi puta odlučila zatražiti sigurnosne garancije. Inače, Finska i Švedska su 1995. godine prestale biti formalno politički neutralne države te su članstvom u EU postale vojno nesvrstane istovremeno provodeći vojne vježbe i razmjenu obavještajnih podataka s NATO-om.

Uz Finsku i Švedska je najavila zahtjev za članstvom u NATO-u, a Rusija je s druge strane poručila da će takav potez smatrati egzistencijalnom prijetnjom te da bi ju to prisililo na odmazdu koja bi uključivala i razmještanje nuklearnog oružja.

Hoće li Hrvatska otežati ulazak?

Ipak, Finskoj bi ulazak u NATO mogla otežati Republika Hrvatska, budući da je predsjednik Zoran Milanović kazao da će staviti veto na njeno članstvo.

“Ako Cipar može staviti veto na sankcije Lukašenku dok se ne riješi problem s Turskom oko eksploatacije plina, kako Hrvatska ne bi mogla ovo napraviti? Ja ću kao predsjednik države koji predstavlja Hrvatsku na Summitu NATO-a staviti veto na pozivnicu, to je ono što ja mogu.”

Milanović smatra da tu priliku treba iskoristi kako bi se riješilo pitanje biračkih prava Hrvata u BiH, a u uz to tvrdi da bi ulazak Finske i Švedske u NATO predstavljao iracionalnu provokaciju jake Rusije.

Predsjednik Milanović u ponedjeljak je poručio da i dalje ostaje pri svom stajalištu oko uvjetovanja pristupanja Finske i Švedske NATO-u reformom izbornog zakona u BiH:

Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pozdravio je odluku Finske da podnese zahtjev za pristupanje NATO-u.

“Kad govorimo o Švedskoj i Finskoj, treba osigurati na internoj razini snažnu potporu za članstvo u NATO savezu. Kad sve procedure budu zadovoljene, oni bi mogli tijekom svibnja aplicirati za članstvo, a onda se sastaje Sjevernoatlantsko vijeće i potpisivanje protokola o pristupanju”, rekao je Gordan Grlić Radman prošli tjedan i dodao:

“Stav Vlade je da dajemo potporu ovim državama od početka. Prema našoj proceduri, možda je to predsjednik Republike zaboravio kad je rekao da Crna Gora nije članica, imali smo slično postupanje kad je bilo u pitanju njihovo članstvo i 2019. Sjeverne Makedonije. Veleposlanik dobiva naputke za MVEP-a i tako će biti u ovom slučaju. Širenjem NATO-a ne samo da jačamo sigurnost i obranu NATO saveza, nego i našu sigurnost. Siguran sam da je i predsjedniku države jasno da je to nacionalni interes.”

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.