Vrček: Plastika je postala dio atmosfere, a količine mikročestica toliko su velike da mogu utjecati na vrijeme

balon
Foto: pharma.unizg.hr

Nakon otkrivenih tragova mikroplastike u rijekama i morima, na poljoprivrednim zemljištima, u ljudskim plućima i svakodnevnom meniju čovjeka, plastika je locirana i u Zemljinoj atmosferi. Piše Valerije Vrček za Glas Koncila.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Lebdeća plastika

Plastika je postala dio atmosfere, a količine plastičnih mikročestica toliko su velike da se mogu ponašati kao središta za formiranje oblaka, kao kondenzacijske jezgre, koje utječu na vrijeme, padaline, toplinu zraka ili refleksiju Sunčevih zraka (Nature Geoscience 2022, 15, 967). Čak se i boje zalaska Sunca mogu mijenjati zbog prisutnosti lebdeće plastike. Denise Mitrano, profesorica sa sveučilišta u Zürichu i autorica studije, primjećuje: »Ovo je nešto sasvim novo, o čemu ranije nismo razmišljali – novi oblik onečišćenja plastikom.« Morski valovi i automobilske gume izbacuju u zrak mikroplastiku koja može sudjelovati u klimatskim promjenama.

Plastične kiše

Slobodan let plastike poznat je znanstvenicima. Nošena vjetrom i zračnim strujama mikroplastika može putovati tisućama kilometara.

>Prof. Valerije Vrček: Impresivne brojke o vitaminu D i koroni – rizik od smrtnoga slučaja smanjen za 51 posto

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U obliku plastičnih kiša polimeri se prizemljuju na Arktiku, Pirenejima, nacionalnim parkovima Sjedinjenih Država ili afričkim pustinjama (Science 2020, 368, 1257). Glavni izvor leteće plastike su ceste na kojima mikroplastika nastaje trenjem guma i uporabom kočnica, zatim oceani čija je površina prekrivena plastikom male gustoće te prašina koja se podiže s poljoprivrednih zemljišta.

Plastika na meniju

Ljudi svakodnevno udišu plastiku u zraku: po gramu pluća jedan komadić mikroplastike. Uglavnom od polipropilena ili PET-plastike. Osim dišnim putovima, plastika ulazi u čovjeka i probavnim putom. Poznato je da u prosjeku čovjek proguta 5 grama plastike svakoga tjedna. Često se koristi slikovita usporedba da je to masa jedne plastične kreditne kartice. Konačno, nije iznenađenje da je plastika, prošle godine, prvi put detektirana i izmjerena u ljudskoj krvi. Kao što zračnim strujama leti po kontinentima, tako krvnim žilama mikroplastika putuje od organa do organa.

Oblačno s plastikom

Nije sasvim jasno koje su zdravstvene posljedice plastifikacije okoliša i ljudskoga organizma. Sada se plastikom u prirodi najviše bave analitičke znanosti, znanstvenici koji razvijaju metode i načine kako otkriti i izmjeriti mikroplastiku i nanoplastiku u uzorku zemlje, zraka ili krvi. No samo je pitanje vremena kada će se plastikom baviti uglavnom toksikolozi i – liječnici. Najnovija švicarska studija upozorava i predviđa da će se u nadolazećim vremenima plastikom baviti i klimatolozi. Rojevi plastičnih oblaka mogli bi postati važan parametar u vremenskoj prognozi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

O autoru

* Prof. dr sc. Valerije Vrček je član Hrvatskog kemijskog društva i Humboldtov stipendist. Dobitnik je brojnih priznanja, a među njima i Hrvatske akademije znanosti i kulture te Ministarstva znanosti RH za izvrsnost u objavljivanju znanstvenih radova. Prof. dr. sc. Valerije Vrček je predstojnik Zavoda za organsku kemiju, a bogatu znanstvenu karijeru izgradio je na američkom Sveučilištu Yale i Florida State University, njemačkom Sveučilištu u Ulmu i Ludwig – Maximilians Universitateu u Münchenu te Tehničkom sveučilištu u Chemnitzu, kao i Sveučilištu A Coruna, u španjolskoj Galiciji.

** Mišljenja iznesena u komentarima osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.