Predsjednik Ivo Josipović neki je dan na konferenciji „Otvorena Hrvatska“ ponovno pozvao na promjenu zakona o referendumu – kao cilj navodi da „izbjegnemo situaciju da putem referenduma dovedemo do narušavanja možda nekih temeljnih ljudskih prava“.
Hrvatski Ustav i Zakon o referendumu štite sva temeljna ljudska prava i o njima hrvatski birači ne mogu odlučivati na referendumu. Niti su to mogli ikad u prošlosti. Koja su to temeljna ljudska prava, određuje Opća deklaracija o ljudskim pravima UN-a i Europska konvencija o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda. Sve zemlje članice UN-a i EU-a imaju obvezu poštivati i nenarušavati temeljna ljudska prava, tako i Hrvatska.
Što se tiče referenduma o braku – želja dvije osobe istog spola da se njihova veza naziva brakom te da se toj vezi dodijele prava koja proizlaze iz braka – poput posvajanja djece – nije ljudsko pravo. Baš zato što to nije ljudsko pravo, hrvatski su građani na prvom građanskom referendumu 1.12.2013. imali priliku odlučivati žele li da hrvatski Ustav zaštiti brak kao životnu zajednicu žene i muškarca. I 66 posto birača koji su izašli na referendum, glasovalo je ZA. Od 128 hrvatskih gradova, njih 120 glasovalo je za brak kao zajednicu žene i muškarca. Neupitna pobjeda. Jasna poruka građana predsjedniku Josipoviću koji se na sam dan referenduma pojavio na naslovnici Jutarnjeg lista, predvodnika kampanje protiv referenduma, i poručio biračima:„Ja ću glasati protiv, a vi?“ – kršeći neutralnost državnih institucija, dajući prednost jednoj skupini građana u odnosu na drugu.
Nije lako biti predsjednik kojem gotovo milijun birača u izbornoj godini odgovori: „ A ja ću glasati za!“. Nije lako suočiti se sa činjenicom da predsjednik ne dijeli vrijednosti većine građana koje bi trebao predstavljati. Nije lako prihvatiti da hrvatski predsjednik ne priznaje demokratsko izjašnjavanje hrvatskog naroda o braku i obitelji. Toliko da je odmah nakon referenduma o braku pokušao izigrati volju birača – bezuspješno predlažući da se referendumski članak u kojem stoji da je brak životna zajednica žene i muškarca dopuni tekstom koji mijenja značenje odluke birača na referendumu: „Životnim zajednicama različitim od braka jamči se pravo na obiteljski život i njegovu zaštitu“. Toliko da podržava nametanje Zakona o životnom partnerstvu kojim aktualna vlada i dalje silom pokušava redefinirati brak i obitelj. Toliko da ustraje u neutemeljenom optuživanju naroda koji bi trebao predstavljati za naraušavanja „možda“ temeljnih ljudskih prava.
* Dr. Željka Markić je članica organizacijskog odbora građanske inicijative „U ime obitelji“ koja je uspješno organizirala prvi građanski referendum u Republici Hrvatskoj. Autorica je od devedesetih godina društveno angažirana na zaštiti ljudskih prava – radeći u domaćim i stranim medijima, kao suradnica Human Rights Watch/Helsinki Watcha, kao član međunarodnog upravnog odbora udruge Marys Meals, Marijini obroci, koja svaki dan na mjestu školovanja hrani više od 800.000 djece u najsiromašnijim zemljama svijeta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
