Tužbu zbog genocida Srbije ne smije se povlačiti jer će presuda obilovati dokumentacijom o agresiji i zločinima agresora počinjenim u Hrvatskoj 1991. -1995.
Sada znamo da je Međunarodni sud pravde u Den Haagu objavio raspored izlaganja u usmenome dijelu sudskog postupka u sporu koji je 2. srpnja 1999. pokrenula Hrvatska protiv Srbije tužbom zbog genocida počinjenog na području Republike Hrvatske tijekom oružane agresije 1991.- 95. Usmeni postupak započet će u ponedjeljak 3. ožujka u 10 sati prije podne u Velikoj vijećnici pravde Haškoga suda. U prvoj rundi do petka 7. ožujka izlagat će hrvatski službeni predstavnici, stručnjaci i svjedoci, a od ponedjeljka 10 ožujka do kraja tjedna srbijanski. Druga runda usmenog postupka započet će 20 ožujka i trajat će do 1. travnja.
Hrvatska je tužila Srbiju jer je prekršila pravne obveze iz Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida u razdoblju od 1991.do 1995. U tužbi je istaknuto, među ostalim, da je na području Hrvatske izvršila etničko čišćenje hrvatskih građana u formi genocida s golemim brojem raseljenih osoba, ubijenih, mučenih i nezakonito lišenih slobode, te velikom materijalnom štetom. U tužbi je kazano da je Srbija izravno kontrolirala djelatnosti oružanih postrojbi, tajnih sigurnosnih službi i različitih paravojnih skupina na pojedinim područjima Hrvatske. Zbog svega toga zatraženo je da je Sud proglasi krivom i odluči o svoti koju je dužna platiti za štetu nanesenu državi Hrvatskoj i građanima, te reparacije za razoreno gospodarstvo i uništeni okoliš.
Budući da je odmah u početku parnice Srbija uložila preliminarne prigovore osporivši jurisdikciju Suda i dopustivost tužbe, Sud je 18. studenoga 2008. donio odluku o tome da je nadležan suditi i presuditi u ovome sporu. Nakon toga je, 4. siječnja 2004., Srbija podnijela Haškome sudu protutužbu u kojoj je Hrvatsku optužila za genocid nad Srbina u Hrvatskoj tijekom Domovinskoga rata.
Obje strane u sporu su obavile opsežne radnje, predale Sudu pismene podneske, tzv. memoare i kontramemoare, dokazne spise i isprave na temelju kojih će Sud odlučiti o hrvatskoj tužbi. Predloženi su i svjedoci. U nacionalnim timovima koji nastupaju pred Sudom uključeni su i poznati međunarodni stručnjaci, posebice za međunarodno kazneno pravo. Hrvatski tim predvodi profesorica međunarodnoga prava Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić Grotić, a u timu su uz hrvatske stručnjake britanski ekspert za međunarodno pravo James Crawford, profesori Phillipe Sands i Keir Starmer. Ne znam djeluje li u hrvatskoj ekipi još uvijek profesor emeritus na američkome sveučilištu Yale Mirjan Damaška, u svijetu najuvaženiji hrvatski stručnjak za kazneno pravo? Bio je specijalni pravni savjetnih hrvatskoga premijera i vođa ekspertnog tima u sporu zbog genocida sa Srbijom. Prema pisanju novina aktualna hrvatska Vlada ga je smijenila s te funkcije, a i on je bio podnio ostavku nezadovoljan vladinim ponašanjem. Srbijansku ekipu od 12 članova vodi djelatnik u Ministarstvu vanjskih poslova Saša Obradović, a strani su eksperti profesor međunarodnoga prava William Schabas, stručnjak za unakrsno ispitivanje svjedoka odvjetnik Wayne Jordash i sveučilišni profesor Andreas Zimmermann, koji je sudjelovao i u postupku pred Haškim sudom u parnici o genocidu s Bosnom i Hercegovinom.
Nakon okončane usmene rasprave Sud će se povući na tajno vijećanje i donijet presudu većinom glasova sudaca koji su sudjelovali u parnici. Ako se glasovi podijele odlučit će glas predsjednika suda Slovaka Petera Tomke. Presuda se uvijek izriče u javnoj sjednici i mora biti obrazložena.
U Srbiji je svojedobno posebnu pažnju i javnu prozivku izazvala najava da će kao svjedokinja u korist Hrvatske nastupiti Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Njezine izjave u kojima je optužila Miloševićevu politiku tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća izazvale su oštra i proturječna reagiranja u Srbiji.
O dokazima se malo zna u javnosti jer su se obje strane u sporu dogovorile da ih tijekom procesa ne iznose, tako da ne izazivaju eventualne tenzije u odnosima između dvije zemlje.
Srbijanski dužnosnici: predsjednik države Tomislav Nikolić, ministri vanjskih poslova Vuk Drašković, Vuk Jeremić, aktualni ministar Ivan Mrkić i drugi oduvijek inzistiraju na obostranom povlačenju tužbi, te da se sporna pitanja između Hrvatske i Srbije riješe izravnim pregovorima. Motivi za povlačenje obično se objašnjavaju strahom od „obnove povijesnog kola mržnje“ (beogradski NIN, 21. Studenoga 2013., str. 10).
I u Hrvatskoj su izražavana gledišta kako bi valjalo povući tužbu ako Srbija objavi podatke o nestalim hrvatskim građanima tijekom agresije počinjene 1991.-.95. i ako se vrate Hrvatskoj oteta umjetnička djela i arhivska građa. U tome prednjači naša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj Pupovac, pak, smatra da međusobne tužbe Hrvatske i Srbije zbog genocida nemaju temelja i da se manipuliranjem s genocidom „zagađuju međudržavni i međunacionalni odnosi“. U hrvatskoj javnosti i među stručnjacima, međutim, apsolutno prevladava gledište da valja ustrajati na tužbi i presudi. Naravno, nitko ne može sa sigurnošću ustvrditi što će Sud utvrditi i kako će odlučiti, ali presuda će u svakom slučaju sadržavati važnu dokumentaciju o ratnim ciljevima i stajalištima srbijanskog državnog i političkog vrha 1991.-1995., djelatnostima vojnih i paravojnih postrojbi pod njihovim zapovjedništvom, teškim stradanjima i patnjama hrvatskih građana, te o golemim razaranjima od kojih se Hrvatska do danas nije oporavila.
Važno je imati na umu da hrvatska tužba nije podnesena radi vraćanja otetih imovinskih vrijednosti, pa ni radi moralne i civilizacijske dužnosti Srbije da nam kaže gdje su nestali zarobljeni i oteti hrvatski građani, već da se odluči o najtežem zločinu međunarodnoga prava kojega su počinili agresori području naše zemlje – genocidu.
Naravno, u presudi će biti navedeni i naši grijesi u oružanim sukobima 1991.-1995. Zbog toga mi ne moramo strahovati. Pomoći će nam da upotpunimo znanja i faktografiju o svim zbivanjima tijekom rata.
Presuda Međunarodnoga haškoga suda pravde bit će konačna. Stranke nemaju pravo žalbe. Izvršenje presude jamči Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Piše dr. Davorin Rudolf, profesor međunarodnoga prava
