Rudolf: Tužbu zbog genocida Srbije ne smije se povlačiti

Tužbu zbog genocida Srbije ne smije se povlačiti  jer će presuda obilovati dokumentacijom o agresiji i zločinima agresora počinjenim u Hrvatskoj 1991. -1995.

Sada znamo da je Međunarodni sud pravde u Den Haagu objavio raspored izlaganja u usmenome dijelu sudskog postupka u sporu koji je 2. srpnja 1999. pokrenula Hrvatska protiv Srbije tužbom zbog genocida počinjenog na području Republike Hrvatske tijekom oružane agresije 1991.- 95. Usmeni postupak započet će u ponedjeljak 3. ožujka u 10 sati prije podne u Velikoj vijećnici pravde Haškoga suda. U prvoj rundi do petka 7. ožujka izlagat će hrvatski službeni predstavnici, stručnjaci i svjedoci, a od ponedjeljka 10 ožujka do kraja tjedna srbijanski. Druga runda usmenog postupka započet će 20 ožujka i trajat će do 1. travnja.

Hrvatska je tužila Srbiju jer je prekršila pravne obveze iz Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida u razdoblju od 1991.do 1995. U tužbi je istaknuto, među ostalim, da je na području Hrvatske izvršila etničko čišćenje hrvatskih građana u formi genocida s golemim brojem raseljenih osoba, ubijenih, mučenih i nezakonito lišenih slobode, te velikom materijalnom štetom. U tužbi je kazano da je Srbija izravno kontrolirala djelatnosti oružanih postrojbi, tajnih sigurnosnih službi i različitih paravojnih skupina na pojedinim područjima Hrvatske. Zbog svega toga zatraženo je da je Sud proglasi krivom i odluči o svoti koju je dužna platiti za štetu nanesenu državi Hrvatskoj i građanima, te reparacije za razoreno gospodarstvo i uništeni okoliš.

Budući da je odmah u početku parnice Srbija uložila preliminarne prigovore osporivši jurisdikciju Suda i dopustivost tužbe, Sud je 18. studenoga 2008. donio odluku o tome da je nadležan suditi i presuditi u ovome sporu. Nakon toga je, 4. siječnja 2004., Srbija podnijela Haškome sudu protutužbu u kojoj je Hrvatsku optužila za genocid nad Srbina u Hrvatskoj tijekom Domovinskoga rata.

Obje strane u sporu su obavile opsežne radnje, predale Sudu pismene podneske, tzv. memoare i kontramemoare, dokazne spise i isprave na temelju kojih će Sud odlučiti o hrvatskoj tužbi. Predloženi su i svjedoci. U nacionalnim timovima koji nastupaju pred Sudom uključeni su i poznati međunarodni stručnjaci, posebice za međunarodno kazneno pravo. Hrvatski tim predvodi profesorica međunarodnoga prava Pravnog fakulteta u Rijeci Vesna Crnić Grotić, a u timu su uz hrvatske stručnjake britanski ekspert za međunarodno pravo James Crawford, profesori Phillipe Sands i Keir Starmer. Ne znam djeluje li u hrvatskoj ekipi još uvijek profesor emeritus na američkome sveučilištu Yale Mirjan Damaška, u svijetu najuvaženiji hrvatski stručnjak za kazneno pravo? Bio je specijalni pravni savjetnih hrvatskoga premijera i vođa ekspertnog tima u sporu zbog genocida sa Srbijom. Prema pisanju novina aktualna hrvatska Vlada ga je smijenila s te funkcije, a i on je bio podnio ostavku nezadovoljan vladinim ponašanjem. Srbijansku ekipu od 12 članova vodi djelatnik u Ministarstvu vanjskih poslova Saša Obradović, a strani su eksperti profesor međunarodnoga prava William Schabas, stručnjak za unakrsno ispitivanje svjedoka odvjetnik Wayne Jordash i sveučilišni profesor Andreas Zimmermann, koji je sudjelovao i u postupku pred Haškim sudom u parnici o genocidu s Bosnom i Hercegovinom.

Nakon okončane usmene rasprave Sud će se povući na tajno vijećanje i donijet presudu većinom glasova sudaca koji su sudjelovali u parnici. Ako se glasovi podijele odlučit će glas predsjednika suda Slovaka Petera Tomke. Presuda se uvijek izriče u javnoj sjednici i mora biti obrazložena.

U Srbiji je svojedobno posebnu pažnju i javnu prozivku izazvala najava da će kao svjedokinja u korist Hrvatske nastupiti Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji. Njezine izjave u kojima je optužila Miloševićevu politiku tijekom devedesetih godina prošloga stoljeća izazvale su oštra i proturječna reagiranja u Srbiji.

O dokazima se malo zna u javnosti jer su se obje strane u sporu dogovorile da ih tijekom procesa ne iznose, tako da ne izazivaju eventualne tenzije u odnosima između dvije zemlje.

Srbijanski dužnosnici: predsjednik države Tomislav Nikolić, ministri vanjskih poslova Vuk Drašković, Vuk Jeremić, aktualni ministar Ivan Mrkić i drugi oduvijek inzistiraju na obostranom povlačenju tužbi, te da se sporna pitanja između Hrvatske i Srbije riješe izravnim pregovorima. Motivi za povlačenje obično se objašnjavaju strahom od „obnove povijesnog kola mržnje“ (beogradski NIN, 21. Studenoga 2013., str. 10).

I u Hrvatskoj su izražavana gledišta kako bi valjalo povući tužbu ako Srbija objavi podatke o nestalim hrvatskim građanima tijekom agresije počinjene 1991.-.95. i ako se vrate Hrvatskoj oteta umjetnička djela i arhivska građa. U tome prednjači naša ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj Pupovac, pak, smatra da međusobne tužbe Hrvatske i Srbije zbog genocida nemaju temelja i da se manipuliranjem s genocidom „zagađuju međudržavni i međunacionalni odnosi“. U hrvatskoj javnosti i među stručnjacima, međutim, apsolutno prevladava gledište da valja ustrajati na tužbi i presudi. Naravno, nitko ne može sa sigurnošću ustvrditi što će Sud utvrditi i kako će odlučiti, ali presuda će u svakom slučaju sadržavati važnu dokumentaciju o ratnim ciljevima i stajalištima srbijanskog državnog i političkog vrha 1991.-1995., djelatnostima vojnih i paravojnih postrojbi pod njihovim zapovjedništvom, teškim stradanjima i patnjama hrvatskih građana, te o golemim razaranjima od kojih se Hrvatska do danas nije oporavila.

Važno je imati na umu da hrvatska tužba nije podnesena radi vraćanja otetih imovinskih vrijednosti, pa ni radi moralne i civilizacijske dužnosti Srbije da nam kaže gdje su nestali zarobljeni i oteti hrvatski građani, već da se odluči o najtežem zločinu međunarodnoga prava kojega su počinili agresori području naše zemlje – genocidu.

Naravno, u presudi će biti navedeni i naši grijesi u oružanim sukobima 1991.-1995. Zbog toga mi ne moramo strahovati. Pomoći će nam da upotpunimo znanja i faktografiju o svim zbivanjima tijekom rata.

Presuda Međunarodnoga haškoga suda pravde bit će konačna. Stranke nemaju pravo žalbe. Izvršenje presude jamči Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Piše dr. Davorin Rudolf, profesor međunarodnoga prava

Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 50, 100, 200 ili više kuna. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: narod.hr
Photo: icj