Srijeda, 29 siječnja, 2025
14.8 C
Zagreb
Pratite nas:

1. veljače 1990. Jugoslavija – (srbijanska) vojna hunta JNA ubila 27 prosvjednika

Podijeli

Podijeli

Na današnji dan 1. veljače 1990. bivša JNA, sastavljena uglavnom od rukovodećeg srpskog kadra, izvela je tenkove na ulice kosovskih gradova.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istovremeno, borbeni zrakoplovi nadlijetali su Prištinu kako bi bile ugušeni prosvjedi kosovskih Albanaca. Tom prigodom poginulo je 27 Albanaca, a više je od 100 ljudi ranjeno.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

U Jugoslaviji je na vlasti praktično bila vojna hunta jer je vlast ponajviše bila koncentrirana oko vojske i njenih službi pod patronatom Partije. Iz tih razloga JNA je tenkovima gušila slobode građana i naroda, te odbijala poslušnost Predsjedništvu SFRJ prilikom agresije na Hrvatsku.

Ovo nije bilo prvi puta da tenkovi JNA izlaze na ulice Prištine kada su studenti izašli na mirne demonstracije. Već 1968. jedinice JNA su izašle na ulice glavnog grada Kosova kada su se albanski studenti okupili na demonstracijama.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

To se zatim događalo nekoliko puta, a najradikalnije 1981. kada mladi albanski studenti izlaze na ulice glavnog grada tražeći ravnopravniji položaj za svoje sunarodnjake. Tražili su, između ostalog, da se iz zatvora puste njihove studentske kolege koji su bili na višegodišnjim robijama zbog verbalnog delikta.

JNA je ponovno izašla na ulice i pri tome ubila desetine studenata i srednjoškolaca, a na stotine je bilo ranjenih. To je izazvalo ogorčenje među albanskim narodom.

O svemu tome nije se smjelo ni izvješćivati ni pričati u totalitarnom komunističkom sustavu, osim kratkih huškačkih službenih vijesti s Kosova koje su prešućivale ovaj zločin.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istovremeno su komunistički mediji sijali mržnju prema Albancima.

Potrebno je znati da je samo tom prilikom 4200 Albanaca je osuđeno na robije u prosjeku 7,1 godinu.

Nasilje i vojna hunta JNA nastavila je svoje djelovanje. Tako je između 1981. i 1990. u JNA na ročnom služenju ubijeno 63 mlada Albanca, a na ulicama Kosova 183 Albanca od čega 16 djece!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Četničke prijetnje s mitinga na Gazimestanu 1989. u povodu 600 godina kosovske bitke provedena su u djelo već koji mjesec kasnije kada je JNA ponovno ubila 27 prosvjednika upravo na današnji dan, a posve su ostvarene u genocidnom ratu na Kosovu od 1996.-1999. u kojem su ubijene tisuće albanskih civila.

Jugoslavija i JNA – (srbijanska) vojna hunta s primjesama fašizma

U stvarnosti i de facto, komunistička Jugoslavija na čelu s „ljubičicom belom i vođom jugoslovenskih bratskih naroda“ maršalom Josipom Brozom Titom funkcionirala je od početka kao vojna hunta jer je JNA bila ta koja je davala prvu i posljednju riječ o svemu, usprkos formalnoj partijskoj vlasti.

Iako nije imala nikakav politički legitimitet, JNA i srpski oficiri određivali su u kojem smjeru će se voditi unutrašnja i vanjska politika, posebno u svim kritičnim trenutcima zemlje poput masovnih ubojstava 1945.-1948., mađarske revolucije 1956., studentskih gibanja 1968., Hrvatskog proljeća 1971., albanskih demonstracija 1981. pa do otvorenog napada na nesrpske narode Jugoslavije.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako su često prijetnje iz redova JNA dolazile i samim partijskim rukovoditeljima, čak i Josipu Brozu. Zbog toga se je JNA zvala „čuvaricom tekovina revolucije i bratstva i jedinstva“. Na njenom čelu i čelu totalitarne Jugoslavije bio je istovremeno civilno i vojno lice – trostruki (!) narodni heroj i maršal JNA Josip Broz Tito.

Privilegije koje su imali pripadnici JNA u odnosu na ostatak svijeta bile su svemirske i o njima ne treba ni govoriti ni trošiti riječi.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Poput svih vojnih hunta i njihovih vojski JNA je nastala kaotičnom krvavom revolucijom. Legitimitet joj je davala partijska vlast s kojom je bila kao prst i nokat – jedno tijelo.

Kontraobavještajna služba JNA (KOS) u stvari je bila u funkciji očuvanja vlasti i diktature Partije i vojske, te je sudjelovala je u ubijanju „neprijatelja sistema“ od kojih su mnogi bili civili, žene i djeca od kraja rata 1945. pa sve do kraja kosovskog rata 1999.
U svim tim ratovima JNA se stala isključivo na stranu Srba i ubijala je Slovence, Hrvate, Bošnjake i Albance. Ako bi trebalo, učinila bi to i s druga dva naroda: Crnogorcima i Makedoncima. Srećom, tamo nije došlo do ratova sa Srbima.

Kada je trebala smiriti nacionalne tenzije u raspadajućoj komunističkoj tvorevini, JNA i vojni vrh je s prijezirom otkazao bilo kakvu poslušnost partijskim vlastima i Predsjedništvu SFRJ na čelu sa Stipom Mesićem i počela igrati igru „čuvarice revolucije i bratstva i jedinstva naroda“. Zbog toga je JNA u Domovinskom ratu ubijala i napadala isključivo Hrvate, te nije poznato da bi bilo gdje napala srpske paravojne postrojbe.

Po svemu ovome i još mnogo čemu, iako ne formalno, Jugoslavija je u stvarnosti bila (srbijanska) vojna hunta.

A to sve je koštalo živote desetine tisuća Hrvata, Bošnjaka, Albanaca i ostalih.

I ne treba zaboraviti, JNA se rado s crvenom zvijezdom petokrakom nazivala i „čuvaricom antifašizma“. Ta časna i toliko zloupotrebljavanja riječ od komunističkih zločinaca bila je pokriće za krvavu strahovladu, ubijanje i diktaturu JNA i Komunističke Partije.

Upravo suprotno, po svemu što je činila i radila u praksi JNA nije bila „antifašistička“, nego gora i krvoločnija od bilo koje Mussolinijeve, Francove ili druge fašističke vojske!

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Izvor: Narod.hr
Photo: shllapashtica.beepworld.de

Pročitaj više

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.

Pročitaj više

Frendica.hr

Glas naroda

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Tekst se nastavlja ispod oglasa

Povezani članci